+387 (0) 30 659 888
info@agencija-jajce.ba
Ul. Sv. Luke 15 Jajce, Federacija BiH, 70101, Bosna i Hercegovina



U zvaničnoj selekciji 36. Pozorišnih igara BiH, koje će biti održane od 1. do 9. jula, bit će izvedeno sedam predstava.

Ceremonija svečanog otvaranja i prva predstava održat će se u Muzeju AVNOJ-a u 19 sati. S obzirom da se radi o predstavi kamernog tipa, bit će ograničen broj gledalaca na 200.

Selektor 36. Pozorišnih igara BiH je Almir Bašović. a ključeve grada Jajca ove godine dobit će doajen bh. glumišta Dragan Jovičić.

Članovi stručnog žirija koji će odlučivati o najboljim ostvarenjima su Nedžad Ibrahimović, Minka Muftić i Marko Misirača, a članovi žirija publike Dragica Karahodžić, Pašaga Hodžić, Amela Kavazbašić, Marin Ljubičić i Josipa Bogić.

– Jajce s pravom zaslužuje da bude organizator jednog od najstarijih festivala u našoj državi. Pomjerili smo termin održavanja igara na 1. juli zbog naše mnogobrojne dijaspore, da i oni mogu uživati u predstavama. Festival će trajati devet dana i bit će upotpunjen s pratećim programom – rekao je Mevzudin Duranović, direktor 36. Pozorišnih igara BiH i direktor Doma kulture Jajce.

Na daskama jajačkog Doma kulture publika će imati priliku gledati predstave SARTR Sarajevo, Majstor i Margarita, BNP Zenica, Moja fabrika, Pozorište Prijedor, Bunar, Kamerni teatar 55 Sarajevo, Mirna Bosna, EastWest centar i BNP Zenica, Za šta biste dali svoj život?, NP Tuzla, Woyzeck, te Studentsko pozorište Banja Luka, Mlijeko.

I ovaj put Pozorišne igre Bosne i Hercegovine u Jajcu imat će bogat prateći program. Tako će biti upriličeno predstavljanje knjige “Skriveno blago jajačkog kraja”, autora Darije Puzine i Atifa Kučukovića, izložba pozorišnih plakata Branka Bačanovića Bambija, predstavljanje časopisa za književnost i kulturu “Život”, izložba slika Envera Krupića, okrugli sto “Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu – Historijat i perspektiva”, te drugi sadržaji.

 

 

(avaz/Foto: JU Agencija Jajce)



Iako Jajce spada u najstarije, najpoznatije i svakako najljepše gradove u Bosni i Hercegovini nema popisa, odnosno registra o vrsti, broju i rasporedu kulturnih i prirodnih dobara na području Općine Jajce.
Kulturna i prirodna dobra Jajca najčešće u fragmentima nalaze se registrirana u knjigama, časopisima, novinskim člancima, različitim dokumentima, planovima, radio i TV emisijama i drugim medijima, a najviše u sjećanjima mještana Jajca koji u svojoj memoriji nose podatke o desetinama naučno neistraženih arheoloških nalazišta i pojedinačnih artefakata te ostalih dobara razasutih po cijeloj općini Jajce.

U svojoj memoriji nose običaje jajačkog kraja, priče i legende,razna sjećanja, pojedini imaju različite zbirke predmeta, čuvaju i proizvode narodnu nošnju,izrađuju u sviraju narodne instrumente, prikupljaju ljekovito bilje…

S obzirom na to da je u toku rata 1992./95. cjelokupno stanovništvo Jajca napustilo teritorij Općine, te da su u tom periodu nestali mnogi dokumenti, predmeti i zbirke i da je prekinut kontinuitet memorijskog pamćenja stanovnika, mnogi važni podaci i činjenice o kulturnim i prirodnim dobrima, počeli su padati u zaborav.

Ne raspolažemo ni podacima o vrsti i broju kulturnih dobara Jajca koja se nalaze u muzejima u Travniku, Fojnici, Banjaluci, Sarajevu, Splitu, Zadru, Zagrebu i Beogradu, te privatnim zbirkama u Jajcu i van Jajca.

Zbog svega navedenog ukazala se potreba na izradi Registra kulturnih i prirodnih dobara Jajca, u koji će se unijeti svi poznati podaci o kulturnim nepokretnim i pokretnim dobrima,nematerijalnoj kulturi i prirodnim dobrima.

Registar će biti rađen prema međunarodnim konvencijama iz ove oblasti i zakonima i propisima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, odnosno kantona koji tretiraju ovu oblast.

Nakon prikupljenih podataka iz literature,obilaska terena i razgovora s mještanima, pristupit će se stručnoj valorizaciji prikupljenih podataka i predložiti vrsta i stupanj zaštite kulturnih i prirodnih dobara što je jedan od osnovnih ciljeva izrade Registra.

U Registar će se unijeti sva dobra pronađena na području Općine Jajce,te dobra koja se nalaze u raznim muzejima, institucijama i privatnim zbirkama van Jajca.

Registar će se postupno dopunjavati novim saznanjima i činjenicama i bit će polazna baza prilikom istraživanja kulturne i prirodne baštine Jajca.

Do sada je prikupljeno i sistematizirano više stotina podataka o kulturnim i prirodnim dobrima, napravljeno je oko 2.000 fotografija, izrađena je bibliografija Jajca s preko 360 naslova i Kronika Jajca koja ima blizu 3.ooo kronološki poredanih podataka o Jajca.

Obrađen je prostor svih 27 mjesnih zajednica sa 61 naseljenim mjestom.

Naravno, da s istim intenzitetom i pažnjom, nismo mogli obići i istražiti sva naseljena mjesta,ali smo nastojali da pokrijemo cijeli teritorij općine. Putem letaka obavještavali smo građane o izradi Registra i naveli kulturna i prirodna doba za koja se prikupljaju podatci.

U prikupljanju podataka i informacija o kulturnim i prirodnim  dobrima Jajca, pored članova Društva, angažiran je veći broj građana, studenata, učenika srednji škola,vjerskih službenika sve tri konfesije, planinara, izviđača, radnika šumarije, prosvjetnih radnika i svih onih koji su po prirodi posla vezani za teren.

Građani su nam donosili na pokaz razne predmete,pokazivali zbirke i sve smo to evidentirali.

Identificirali smo mjesto i ostatke životinjskih kostiju i keramike iz neolita u samom centra Jajca, mjesto i ostatke rimske ciglane, rimske kule na Kuletini,rimske kule u Vukičevcima,grob rimskog vojnika u Seocima u kojem su bili i zlatni predmeti, mjesto i ostatke rimske kule na Milaču, više predmeta iz rimskog perioda, ostatke Jupiterovog hrama, 24 nekropole stećaka ,mjesto i ostatke rimskog  groba u kojem su pronađena dva „mošunjska“mača,dijelove kapitela na Crkvini u Kuprešanima,rimsku stelu u Šibenici, željeznu trosku u Vincu…

Izvršili smo popis pored aktivnih i veliki broj grabalja koja nisu aktivna kao što su Kužna groblja i mezara s jednim ili nekoliko grobova koji nisu već dugo aktivni niti su evidentirana.

Identificirali smo mjesta i ostatke nekadašnjih crkava, džamija, tekija, mesdžida, turbeta…

Registrirali i smo desetine tradicionalno izgrađenih objekata: kuća, gospodarskih objekata, vodenica, štala, hambara, hramova…

Prikupili smo 35 priča i legendi jajačkog kraja, popisali osobe koje se bave tradicionalnim zanatima, osobe koje tkaju,vezu,izrađuju narodne nošnje, izrađuju i sviraju narodne instrumente…

Napravili smo popis izvora, pećina…

Zabilježene su i dendrološke vrijednosti;hrast u Bistrici, star oko 800 godina, tri stabla Sekvoje gigante, nekoliko lipa iz vremena Austrougarske, nekoliko veoma starih bukava, grabova, dudova, klenova, jasenova, drinova, te rijetko bilje među kojima je i endemska vrsta Bosanska zvončika.

Sastavni dio Registra bit će i popis priloga o Jajcu objavljenih u raznim elektronskih i pisanim medijima. Registar će poslužiti i pomoći prilikom izrade raznih planova i projekata na području Općine Jajce.

Važnost izrade Registra  prepoznalo je Federalno ministarstvo kulture i sporta i kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta i pružili nam stručnu i materijalnu pomoć.

 

 

 

SEKRETAR DRUŠTVA

                                                                                                              Tvrtko Zrile

 

 

(Jajce Online)



Svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju jedno je od najstarijih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u BiH. Tu se od polovice XV. stoljeća, kad je svetište utemeljeno i sagrađena sada obnovljena crkvica, svake godine uoči i na spomendan sv.
 

Ivana Krstitelja, 23. i 24. lipnja okupljaju tisuće vjernika, svečevih štovatelja i hodočasnika iz BiH, Hrvatske i drugih država svijeta. Danas je uz sjedište istoimene župe i provincijsko sjedište Franjevačke provincije Bosne Srebrene, a po mnogima najveće je i najstarije svetište u jugoistočnoj Europi.Uoči svečeva spomendana, 23. lipnja, u 16 sati bit će otvaranje proslave, iznošenje kipa sv. Ive s procesijom, pokorničko slavlje i prva misa. U 18 sati slavi se večernja misa s molitvom za bolesnike, dok je u 20 sati prestanak ispovijedanja i početak prigodnog duhovnoga i molitvenog programa.

Na sam spomendan sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja, jutarnje mise su u 7 i 8.30 sati, dok je svečano središnje misno slavlje u 11 sati. U 12 sati je završetak okrepa i odlazak hodočasnika domovima.

 Program proslave sv. Ive u Podmilačju kod Jajca

23. lipnja

– 15.30 Pokorničko bogoslužje

– 16.00 Otvaranje proslave iznošenjem kipa sv. Ive u procesiji i misa s pokorničkim bogoslužjem

– 18.00 Sveta misa i molitve za bolesnike

– 20.00 Put križa uz brdo Grabež

– 21.30. Molitveno – meditativni program uz blgoslov Ivanjske vatre

 24. lipnja blagdan sv. Ivana Krstitelja

– 6.30 Početak ispovijedanja

– 7.00 Sveta misa

– 8.30 Sveta misa

– 11.00 Središnja hodočasnička misa s molitvama za bolesnike

 

 

 

(Jajce Online)

Moja prva uspomena na Jajce seže u neke rane osamdesete godine. Sjećam se da sam s roditeljima krenula na put. Kamo tačno ‒ ne znam. Sjećam se da smo se vozili autobusom. Zašto autobusom, a ne našim automobilom ‒  također ne znam. Jedino što znam jeste da me je u jednom momentu mama probudila iz sna, dok me je otac držao u svom naručju, i da je rekla: “Pogledaj dolje, pile.” A ispod nas se u svoj svojoj veličanstvenosti, kao gusta djevojačka kosa kada se rasplete pletenica, slijevao moćni Plivski vodopad.

Ta slika je zauvijek ostala zalijepljena u mentalnom fotoalbumu mog djetinjstva. Mama se ne sjeća kamo smo išli, niti da me je probudila. Kaže da smo nas troje jednom zaista bili u Jajcu, ali da je to bio dvodnevni izlet i spominjala mi je neke kule i jezera, ali meni su ti doživljaji i mjesta potpuno nepoznati. Možda sam ja vodopad i Jajce ustvari samo sanjala. A ne bi me ni čudilo, jer Jajce ‒ to je grad koji i jeste satkan od prizora i priča koje se viđaju u snovima. Od tvrđava, kraljeva, sultana, maršala, moćnih voda…

Previše godina poslije, ovaj put budna, vrlo odrasla i u društvu moje saradnice na blogu ‒ talentovane fotografkinje Alme Hadžić, zaputila sam se ponovo ka Jajcu, danas opštine od nekih tridesetak hiljada stanovnika u području središnje Bosne.

Ukoliko vaša polazna tačka, darlings, kao što je to bio slučaj kod mene, bude Sarajevo, očekuje vas vožnja od nekih 150 km, a ako dolazite npr. iz pravca Banjaluke, tek nekih 70 km, odnosno iz Mostara otprilike 160 km. Pri tome to ne znači mnogo, jer je u BiH opštepoznato da se ovdje razdaljina između gradova ne računa u kilometrima već u vremenskim jedinicama. :-) E pa, da bi očuvala tradiciju mog stvarnog ili izmišljenog putovanja iz djetinjstva, ponovo sam na put krenula autobusom i to je bila odlična odluka, jer će vas prva i oku najimpresivnija jajačka znamenitost  ‒ Plivski vodopad ‒ dočekati samo nekih 100 m od autobuske stanice na putu do centra grada. I tako smo se “nas dvoje” ponovo sreli. No, o ovom čudu prirode u samom srcu grada ću vam puno detaljnije pisati nešto kasnije. Pa gdje još na svijetu imate vodopad u samom centru naseljenog mjesta? Mislim, stvarno vas pitam, darlings. :-)

U jezgru starog dijela grada ulazite tako što pređete most na rijeci Plivi (Gle! Lijevo je Muzej II zasjedanja AVNOJ-a! Ali tamo ćemo ići kasnije. ;-)) i prođete kroz tzv. Travničku (neki je još zovu i Plivska ili Južna) kapiju. U drugom dijelu grada čeka vas Banjalučka ili Sjeverna kapija, a obje su dobile ime po gradovima u koje možete stići, ako se zaputite u nekom od ta dva pravca.

Što se tiče vremena koje vam je potrebno da obiđete ovaj grad, imam za vas dvije opcije ‒ sve u zavisnosti od toga koji ste tip putnika. Znamenitosti i prirodne ljepote koje se nalaze u gradu Jajcu i njegovoj bližoj okolini (a ne znam da sam se na svojim mnogobrojnim putešestvijima po svijetu zatekla u manjem mjestu s većom koncentracijom turističkih atrakcija ‒ čak 24 nacionalna spomenika) možete okvirno obići i za jedan puni dan. Ali moram vam s druge strane reći da bi to bila ‒ čista šteta. Šteta, jer ćete sigurno nešto propustiti, ili nećete imati dovoljno vremena da u punoj mjeri doživite ovaj gradić i relaksirate se u čudesnoj prirodi koja ga okružuje.

A da ne spominjem da se vodopad mora vidjeti i po noći, kada je osvijetljen. ;-)

To me ujedno dovodi i do pitanja ‒ kada je nabolje posjetiti Jajce i koje još sadržaje nudi ovaj grad? Ukoliko ste ljubitelj boravka u prirodi i sportova na vodi, onda je ljeto odlično vrijeme za posjetu. Vožnja kajakom i kanuom, te rafting na Plivipecanje (2015. godine Jajce je bilo domaćin svjetskog prvenstva u “fly fishingu” ili “mušičarenju”), vožnja biciklom dolinom ove rijeke (u mjesecu maju održava se i manifestacija “Biciklijada”), zatim čuveni skokovi s vodopada, koji se tradicionalno održavaju prve subote u augustu, pa Sajam turizma i ekoproizvoda… Sve su ovo aktivnosti u koje se možete uključiti u periodu ljetnih mjeseci. Ali i zimi Jajce ima svoje čari ‒ samo zamislite kako izgleda vodopad na temperaturama ispod nule. E to je pravo “Snježno kraljevstvo”! ;-). A ukoliko budete htjeli da sa svojim prijateljima podijelite ove doživljaje u “real time” ‒ Jajce je spremno da vam u tome pomogne, jer u starom dijelu grada na raspolaganju je otvorena Wi-Fi mreža (Wi-Fiopcinajajce), koja će ubrzo biti dostupna i na tvrđavi, vodopadu i vodenicama. Pa zar to nije WUNDERBAR?!

Što se tiče smještaja, moja topla preporuka je šarmantni hotel “Stari grad”, koji se nalazi u samom centru starog dijela Jajca i koji je idealna polazna tačka za obilazak lokalnih znamenitosti.

Za pristupačnu cijenu sobe (ca. 47 eura za dvokrevetnu sobu i ca. 67 eura za apartman), u koju je uvijek uključen i slasni doručak, očekuje vas vrhunsko gostoprimstvo, besprijekorna čistoća, komfor i odlična usluga.

Ono što mi je bilo simpatično jeste da sobe i apartmani u ovom hotelu imaju posebna imena. Pa tako npr. tri luksuzna apartmana nose nazive “Vodopad”, “Tito” i “Esma Sultanija”.


Soba u kojoj smo bile smještene zvala se “Katakombe”, ali je bila sve drugo osim mračna i hladna ‒ naprotiv!:-) Još jedna posebnost hotela je i ta da je sagrađen na ruševinama starog hamama, tako da kroz djelimično stakleni pod u restoranu možete vidjeti njegove iskopine.

A šta fino pojesti u Jajcu? Mogu vam samo pričati iz vlastitog gastronomskog iskustva i pri pomisli na taj ukusni ručak već počinje da mi krči stomak. :-) Naime, mi smo kalorije potrošene u obilasku grada nadoknadile u restoranu “Kod Asima”, koji se nalazi u Travničkoj kapiji, koju sam vam već gore spomenula.

Radi se o restoranu tradicionalne bosanske kuhinje, čiji ugodni ambijent također odiše lokalnim folklorom i u kojem smo uživale u porciji ćevapa (koji nisu ni kao travnički, a ni kao sarajevski, već su jednostavno na svoj način preukusni ;-)) i slasnoj begovoj čorbi.

Prvi dio priče o mojoj posjeti ovom gradu zaključit ću s Plivskim vodopadom i to činim iz jednog određenog razloga. Naime, vjerovatno sada mislite, darlings: “Pa to je ujedno i najinteresantnija lokacija za posjetu! O čemu ima još pisati? I ko će onda uopšte čitati taj drugi dio priče?” E pa, darlings, ja vam na ovaj način postavljam jedan mali izazov. ;-) Vodopad zaista jeste jedinstven i fascinantan u svojoj ljepoti i neobičnosti svoje centralne gradske lokacije. Ali Jajce je puno više od vodopada! Zato za sve znatiželjnike i “nestrpljivce” počinjem s njim, ali vas ujedno pozivam da zavirite sa mnom “iza vodopada”, uvučete se u srce Jajca, kao što se ovaj grad uvukao u moje srce i saznate šta još ima da ponudi ‒ a sve to vas čeka u drugom dijelu posta.

A vodopad… Šta sam sve saznala o njemu! ;-)

Kao prvo, Plivski vodopad ujedno predstavlja i “kraj” toka ove rijeke, jer se ona na tom mjestu ulijeva u rijeku Vrbas. Taj prirodni fenomen, koji posebno dobro možete primijetiti ako vodopad posmatrate s uzvišice (prilaz gradu), predstavlja zaista fascinantan prizor. Dvije rijeke imaju potpuno drugačiju boju i dinamiku, tako da je taj prelaz veoma vidljiv. Zar to nije WUNDERBAR! :-) Voda s vodopada slijeva se u 4 metra dubok bazen i ispred samog vodopada nalazi se osmatračka platforma, koja će vam… pa, recimo, omogućiti da u punoj mjeri osjetite divlju snagu i intenzitet kojim se hektolitri vode survavaju u ponor. ;-)

Šta mislim pod tim? Pa na platformi će vas obuhvatiti vodena magla i sigurno nećete izbjeći pokoju kapljicu Plive, ali ćete se zato osjećati ponovo kao dijete, koje nakon kiše “šljapka” po barama, a ako budete imali sreće i posjetili vodopad u pravo doba dana ‒ svojom ljepotom će vas počastiti i njeno veličanstvo duga. Ono što me je posebno fasciniralo, bila je činjenica da vodopad nije statičan, već se mijenjao kroz vrijeme. Naime, cijeli grad Jajce leži na sedri, pa je od njega formiran i sam vodopad. Budući da se radi o materijalu koji je porozan, koji se troši na jednom i stvara na drugim mjestima, Plivski vodopad isto tako pomalo “šetka”. Zar to nije zanimljivo!?:-) Stoga, fotografije i razglednice, na kojima vidite vodopad od prije nekih dvadesetak godina, ne predstavljaju njegovu sliku danas. Ipak, kako to kretanje ne bi prešlo neke granice, vodopad se kontinuirano sanira i stabiliziran je betonskom krunom.

I – da li ste radoznali da saznate više?

E pa, o krunama, kraljevima, maršalima, sultanima i… hobitima ;-) u narednom postu.

 

Doskora, darlings!

Ovaj post je pripremljen u okviru kampanje Top Hidden Treasures kompanije Mastercard. Kako bi otkrili i druge nepoznate i prekrasne destinacije širom Evrope, pratite hashtag #TopHiddenTreasures na društvenim mrežama i bacite pogleded na zvaničnu stranicu Mastercarda.

 Fotografije: Alma Hadzic Photography

Zahvaljujem se od srca JU “Agenciji za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” na ukazanom izuzetnom gostoprimstvu, te pomoći i podršci prilikom pripreme ovog putopisa, a posebno njenom direktoru, gospodinu Husi Hadžiću, koji je neprikosnoveni ambasador svog grada, te saradniku Agencije gospodinu Samedu Žužiću na odvojenom vremenu i pruženim “insajderskim” informacijama. Također se zahvaljujem hotelu “Stari grad” na više nego ugodnom boravku, zbog kojeg sam se osjećala gotovo kao kod kuće.
A za još više informacija o Jajcu, možete napraviti besplatan download dvojezične turističke brošure o ovom gradu, pripremljene od strane Agencije Jajce.

 

(www.darlingitswunderbar.com)



Promocija knjige „SKRIVENO BLAGO JAJAČKOG KRAJA“, autora Darija Puizina i Atifa Kučuković bit će održana dana 01.07.2017. godine (SUBOTA), ispred platoa Katakombi u Jajcu, sa početkom u 17 sati.
 
Zbirku minerala u Etno muzeju možete pogledati istoga dana u vremenu od 16 do 16:45 sati, gdje možete dobiti direktne odgovore na vaša pitanja od autora.



(JU Agencija Jajce)