+387 (0) 30 659 888
info@agencija-jajce.ba
Ul. Sv. Luke 15 Jajce, Federacija BiH, 70101, Bosna i Hercegovina


Jajce je bio prijestonica bosanskih kraljeva, a u njemu je do 1463. godine stolovao i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević. Brojni su se važni historijski događaji odigrali u ovom gradu, a među njima je bilo i 2. zasijedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Sve ovo dovoljni su razlozi da Jajce bude među najposjećenijim turističkim destinacijama u Bosni i Hercegovini. Ovaj grad iz godine u godinu bilježi porast broja turista, a prema najavama ova godina trebala bi biti rekordna.

Nezaobilazna destinacija

– Turistička sezona još traje i završava otprilike 29. novembra kada se održava manifestacija Dani AVNOJ-a i ne možemo još govoriti o tačnom broju turista koji su posjetili Jajce ove godine. Ono što možemo reći na osnovu podataka iz prethodnih godine, najviše posjetilaca je iz BiH i naših ljudi iz dijaspore. Također, brojne su posjete učenika osnovnih i srednjih škola iz naše zemlje. Iz godine u godinu sve više škola iz BiH pozicionira Jajce kao nezaobilaznu destinaciju za školske ekskurzije – kaže Aida Softić-Joldić iz Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.

Ona kaže da je Agencija prije tri godine napravila program prema kojem obilaze sve škole u BiH i predstavljaju Jajce kao mjesto u kojem se učenici mogu upoznati s historijom ovog grada, ali i cijele Bosne i Hercegovine.

– Naša Agencija vrijedno radi na promociji van BiH, pa je redovni izlagač na svim sajmovima turizma širom Evrope. Tu su sajmovi u Istanbulu, Berlinu i drugim gradovima Njemačke, ali i gradovima širom regiona – kaže ona.

A da Jajce zaista ima bogatu historiju i vrijedno pažnje turista pokazuje i podatak da je u ovom gradu čak 29 nacionalnih spomenika. Prema podacima Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, najposjećeniji je vodopad u Jajcu koji je jedan od 12 najljepših na svijetu, ali i jedini koji se nalazi u centru grada.

Tu je i jajačka tvrđava, najveća je i najtvrđa u Bosni. Veliki osvajač sultan Muhamed El Fatih nije je uspio osvojiti ni nakon što je pokorio cijelu Bosnu. Pretpostavlja se da je sagrađena u 13. vijeku. Na jugozapadu je ulaz s kraljevskim grbom, a tvrđavu je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji je i osnivač Jajca. To je bilo sjedište kraljeva čiji su grbovi urezani na tvrđavi. Zidovi su visoki i tvrđava je sagrađena na brežuljku u obliku jajeta, a rijeke Pliva i Vrbas su ujedno i njena zaštita.



Hram Boga Mitrasa – indoiranskog božanstva. Mitrasov kult je bio rasprostranjen kod Rimljana tako da svjedoči o antičkoj kulturi u Jajcu. Rimljani su ga sagradili u 4. vijeku, a „otkriven“ je 1931. godine. U hramu postoji i reljef žrtvovanja bika.

U Jajcu je 29. novembra 1943. godine održano II Zasjedanje AVNOJ-a i udareni su temelji SFRJ. Rođenje Jugoslavije u Jajcu, socijalistički je pandan kraljevske prijestolnice iz Srednjeg vijeka, a o ovom događaju svjedoči i Muzej II Zasjedanja AVNOJ-a.

Medvjed kula je građena romaničkim stilom i zbog toga spada u najstarije građevine bosanskog srednjeg vijeka. Postoje dva vjerovanja u vezi s etimologijom njenog imena. Jedno kaže da je nazvana medvjeđom zbog glomaznosti i debljine zidova koja iznosi i do šest metara. Drugo, popularnije, kaže da su je tako zvali jer su u njoj živjeli medvjedi kojima su bacani zarobljenici i kažnjenici.

Toranj Sv. Luke je zapravo zvonik gotičke crkve Sv. Marije. Nastao je u 15. vijeku i oblikom gradnje upućuje na čak tri stila: romanički, gotički i renesansni. Datum nastanka crkve nije utvrđen, ali se pretpostavlja da je nastala na mjestu starije romaničke crkve početkom 15. vijeka. Crkva je bila mjestom čuvanja mošti Sv. Luke Evanđeliste koje je u Jajce kao miraz donijela posljednja bosanska kraljica Mara Jelena.

Tragična priča

Katakombe su jedinstvena podzemna grobna kapelica koje je za sebe i svoju porodicu sagradio osnivač Jajca Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ako suspregnemo jezu i uđemo u hladnoću grobnice, vidjet ćemo oltar s apsidom okruženu gotičkim lukom. Na osnovu nedovršenog crteža Hrvojevog grba blizu ulaza, utvrđeno je da je kapela sagrađena 1410. godine.



Džamija Esme Sultanije koja je bila udata za bosanskog vezira Mehmed-pašu Muhsinovića i dala je izgraditi džamiju 1753. godine. Lijepa i tragična priča u vezi je s izgradnjom džamije. Sultanija je bila bolesna i rekli su joj da će ozdraviti ako sagradi džamiju na mjestu gdje se dvije rijeke spajaju u jednu. Sultanija je to učinila, plativši je naušnicom koju je skinula s uha. Nije doživjela završetak gradnje, ali elegancija i ljepota građevina svakako čuva uspomenu na nju i njenu tragičnu sudbinu.

Na udaljenosti od pet kilometara od grada nalaze se Veliko i Malo Plivsko jezero, nastali transformacijom toka Plive, koja se koristi i kao značajan hidroenergetski resurs. Plivska jezera imaju veliki značaj za razvoj sporta, rekreacije, sportskog ribolova, turizma i uzgoj ribe.









Veliko Plivsko jezero, zbog specifične gustoće vode, idealno je za vožnje kajaka i kanua, te kajakaška natjecanja. Posebna atrakcija je kompleks vodenica, koje su izgrađene na sedrenim pragovima između Velikog i Malog Plivskog jezera, popularno nazvanim „Mlinčići“, a datiraju iz srednjeg vijeka. Dvadeset vodenica daju veliki doprinos ambijentu historijskog grada Jajca i izraz su lokalne tesarske vještine i tradicionalnog načina građenja. Svi mlinovi su sagrađeni od drveta, oslonjeni na stubove koji su zbog pada terena nejednakih visina. Mlinovi su pokriveni viševodnim krovovima šindrom.

 

 

(visitbih.ba)
(foto: Velija Hasanbegović)



Obaviještavamo sve posjetioce koji su zainteresirani da posjete spomenike tvrđavu, katakombe, mitrej i etno muzej da se jave u upravu JU Agencije Jajce. Posjetu je moguće najavit i putem telefona 030/658-268 radnim danom, a vikendom na broj 063 969 975.


Ovaj način posjete spomenicima primjenjivat će se u zimskom periodu.



U turističoj ponudi grada jajce vodopad je nezaobilazna destinacija. Putem prema vodopadu prolaze svake godine mnogobrojni turisti i lokalno stanovništvo. Taj put vodi kroz prirodni park kojeg okružuju stabla sa suhim krošnjama koja su padala i bila velika prijetnja za sve turiste i druge prolaznike.

Opasna stabla su prilagođena mjerama sigurnosti. Posadit će se veliki broj više vrsta drveća i ukrasnog bilja, te će se teren oblikovat na ljepše. Već se prave klupe za odmor, kojih će ukupno biti 10-15.

Posjetioci će po završetku radova moći uživati u cvijeću, zelenilu i vodi.

Na jajačkom podneblju tijekom vremena dolazile su i prolazile vojske i narodi, pa su tako i prezimena koja nosimo šarena i veoma interesantna.

Ovdje ćemo spomenuti kako su nastala neka prezimena u Jajcu i bližem okruženju. Da bi se istražilo kako su nastala sva prezimena potrebno je puno znanja, truda, i vremena. Neka prezimena koja ćemo spomenuti, nose neprimjerene nazive, pa uz dužno poštovanje i bez uvrede izvinjavamo se onima koji ih nose. Znamo da su na ovim prostorima Turci vladali petstotina godina, točnije od 1463- 1878 god. U tom periodu neke kršćanske obitelji milom ili silom prelazile su na islam. Od tada imamo prezimena turskog porijekla kao što su: Hajder – lav, Kurt – vuk, Hamur – tijesto, Joldo – saputnik, Bešlija – konjanik, pa otuda Bešlić, Dizdar – čuvar gradskih kapija, Muzur – sudski činovnik, Kahriman – junak, Zulum – nasilnik i još mnogo drugih prezimena.

Neki od njih koji su išli na hadž, ispred svog prezimena dodavali su predmetak hadž kao što je: Hadžiosmanović, Hadžiavdić. Neke kršćanske obitelji koje su prešle na islam, zadržale su svoja prezimena. Neki od njih su: Filipović, Kovačević, Kapetanović, Ćorić, Ramljak i drugi.

Dolaskom Austrougarske 1878. god, a naročito izgradnjom Elektrobosne 1897. god. u Jajce su dolazili strani radnici iz europskih zemalja: Austrije, Mađarske, Češke, Njemačke, i drugih zemalja. Od tada imamo strana prezimena u Jajcu, koja su se zadržala do danas: Konopek, Lithner, Korajzl, Mandlc, Froš, Šelj, Veron, Privcer, Fertner, Miler, Šlajmer, Bagari, Sklenar, Vidoni, Saleta, Grum, Seki, Vugarin i mnoga druga.

Prognani Židovi iz Španjolske krajem XIX vijeka naseljavali su ove krajeve, a naročito ih je mnogo bilo u Sarajevu, Travniku i Jajcu. Naš grad naselili su sljedeći židovi: Engel, Pinkas, Altarac, Salom, Sunkula, Grinfeld, Romano, Fall, Levi. Od svih njih, u Jajcu danas živi samo jedan židov, Rafael Pinkas.

Mnoga jajačka prezimena izvedena su iz imena: Ibro – Ibrić, Bego – Begić, Omer – Omerović, Ivo – Ivić, Stipo – Stipić, Jozo – Jozić itd. Neka imena su izvedena iz zanimanja ili zvanja: čurćija – Čurćić, zlatar – Zlatović ili Zlatarević, lončar – Lončar, aga – Agić, beg – Begović, kapetan – Kapetanović, čauš – Čaušević i drugi.

Interesantno je da mnoga prezimena dolaze od imena životinja: Vuk, Lisica, Kunić, Kec, Čuk, Žuna, Čavka i druga.

Po čemu su naredna prezimena dobila nazive zaključite sami: Drek, Guzina, Kurić, Pićar,…

Neki su pored prezimena dobivali i nadimke po kojima su bili poznatiji nego po vlastitom imenu. Nadimci su se prenosili s koljena na koljeno sve do danas: Perun, Bubreg, Tale, Šćeko, Maslo, Medeni, Roša, Ćuća, Pićo. Prego, Hajcer, Prpa, Mesara, Piskoš i drugi. Interesantno je da su i njihove žene bile prepoznatljive po tim nadimcima.

 

(Jajce Press - Autor: S. Jelica/ Arhiva-Senzor)
(Foto: JU Agencija Jajce)


piše: Leonard Valenta

Taman kada čovjek pomisli, obilazeći nemali broj srednjovjekovnih kula i gradova, da ga više niti jedan ne može iznenaditi svojom ljepotom, pojavi se eto uvijek još jedan, zavučen i skrit u bosanskim gudurama. 

Tako skriven, čini se, želi svoju ljepotu sačuvati samo za Bosnu i njezine krajolike, pa se s njima natjecati u toj ljepoti, a ljudima što se samo s nakanom uputiše k njemu dati jednu potpunu sliku tog nadmetanja. Doista, takvi gradovi su poput prosutih bisera po šarenom bosanskom ćilimu, što svojom nenametljivom ljepotom upotpuniše ljepotu Bosne!

Jedan od takvih je zasigurno Komotin. Zavučen iza pašnjaka i strmih stijena, pripada onim prosutim biserima što se negdje zametnuše po strani i dalje od ostalih. Najbliži biser mu je Jajce, no do Komotina se mora nakaniti i dobro namučiti. Ipak, jesenski kolorit što ga Bosna prošara po svojim brdima, bit će zadovoljština za uloženi trud.

Napuštajući Vrbas i podmilačke stijene na putu za Komotin, zalazite u gotovo netaknutu prirodu, pitome pašnjake i divlje stijene, strme planine i umilne doline. Komotin u svemu tome jednostavno bljesne na visokoj i veoma strmoj uzvisini, koju okruni svojim bedemima. Iz daljine djeluje romantično, tajanstveno, privlačno, a kad mu se približite prvi osjećaj koji se budi u vama jest strahopoštovanje pred gordošću njegovih, iako urušenih ali još uvijek očuvanih, zidina i kula.

Iako takav, Komotin nije zauzeo neko posebno mjesto u političkoj povijesti srednjovjekovne Bosne. O njemu se, bar po pisanim izvorima, zna veoma malo. Možda ga je sjaj jajačkog bisera zasjenio, pa je uvijek ostajao po strani. U izvorima se spominje samo jednom za bosanske samostalnosti, i to zahvaljujući posljednjem bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću.

Mladi kralj 18. rujna 1461. izda povelju kojom strica svoga Radivoja bogato darova velikim posjedima i brojnim gradovima, među kojima u Luci i gradom Komotinom. Grad je dakle, uz brojne druge u Bosni, bio u posjedu Radivoja Kotromanića, koji se prozvao gospodarom komotinskim ili dominus de Comothyn. Po tome, a i po njegovoj arhitekturi može se zaključiti da je Komotin bio vlastelinski dvor.

Po svojoj veličini, objektima i smještaju na visokoj stijeni sred doline bio je istovremeno i tvrd za opsadu i udoban za stanovanje. No, o njegovoj povijesti prije i poslije spomenute darovnice ne znamo gotovo ništa. Grad se spominje još jednom i to 1497. godine u vrijeme osmansko-ugarskog primirja, kada je bosanski namjesnik u Komotin postavio svoju posadu. To je izazvalo negodovanje s ugarske strane, pa čak i prosvjednu notu koja je otišla u Carigrad.

Sva priča oko Komotina kao da se skamenila u njegovim kulama. Narod zato ne osta dužan starom gradu pa ispreda niz legendi oko grada, koje su i danas žive u komotinskom i cijelom jajačkom kraju. Začuđuje činjenica da na Komotinu nikada nisu poduzeta arheološka iskapanja, čak ni ona površinska.

Nitko se nije bavio izučavanjem povijesti ovoga grada, niti je pisao o njemu. To zasigurno provocira zaključak da bi sustavno istraživanje grada, arheološki i u arhivima, otvorilo jednu novu stranicu još neispisane bosanske povijesti, skrivene poput zametnutih bisera. Komotin treba naći mjesto upravo na tim stranicama.

Na arheolozima je i povjesničarima da zavuku ruku za zametnutim biserom i iznesu ga na svjetlo povijesti. Kule i zidine, iako odavno napuštene i prepuštene samo sokolovima i njihovim gnijezdima, još su danas dobro očuvane. Dok dođe vrijeme za Komotin, on će i dalje šutjeti u svojoj skamenjenoj povijesti.

Samo komotinski potok podno grada narušava taj muk, ispunjen tek pučkim legendama i pričama kojima jajačke majke uspavljivaše stoljećima djecu svoju. 

 

(miruhbosne.com/foto: Samed Žužić)



U prisustvu općinskih i kantonalnih zvaničnika, gostiju i brojnih posjetilaca jučer je u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu svečano otvoren 6. Sajam obrta, poduzetništva i turizma SBK/KSB.

Ovogodišnja sajamska manifestacija okupila je veliki broj izlagača iz cijele BiH. Ovogodišnji, šesti po redu Sajam obrta, poduzetništva i turizma SBK-a, zvanično je otvorio premijer SBK Tahir Lendo.



JU "Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turstičkih potencijala grada Jajca" predstavila je turistička bogatstva i vrijednosti svoga grada.

Brojnim gostima, posjetiocima i izlagačima dobrodošlicu u Donji Vakuf poželjeli su načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić, Ibrahim Ajanović član UO Udruženja obrtnika te Željko Babić predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH.

Pokrovitelji Sajma obrta, poduzetništva i turizma SBK su Vlada SBK/KSB, Općina Donji Vakuf, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK, Ministarstvo privrede SBK te općine Travnik, Gornji Vakuf – Uskoplje, Bugojno, Busovača, Fojnica, Kreševo, Jajce i Kiseljak.

Sajam obrta, poduzetništva i turizma SBK otvoren je za posjetioce u prostorijama Sportske dvorane trajat će do petka 24. novembra/studenog.



(radiodonjivakuf.com.ba)
(foto: JU Agencija Jajce)