Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju ukusnoj i zdravoj hrani i piću. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni. Meso je kvalitetno i ukusno pripremljeno. Često je organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela, kao npr. bosanski lonac, ćevapi, begova čorba, pita burek, i grah.
I Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.
Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Evrope. U većim gradovima je širok izbor restorana u kojima se služi italijanska, mediteranska, internacionalna i tradicionalna kuhinja. Bosanskohercegovačka kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi mljevena paprika, biber, peršun, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koristev mlijeko, kajmak i pavlaka.
Region Hercegovine je pogodan za uzgajanje vinove loze i proizvodnju vina, dok se u Bosni i Hercegovini rakija obično pravi od šljiva.
U Sarajevu i svim ostalim bosanskohercegovačkim gradovima lako ćete naći ćevape i pitu. Ukoliko se zadesite u Hercegovini, posebno u Blagaju, nedaleko od Mostara, obavezno probajte ribu, pastrmku, koja se uzgaja u lokalnim uzgajalištima, i svojevrsni je lokalni specijalitet.
Fast-food, osim ćevapa i pite, podrazumijeva i ostala brzo pripremljena jela koja su uobičajena i u ostalim evropskim gradovima: pizze, hamburgeri, hot-dog, kebab, i sl. Razne vrste sendviča i peciva možete naći u pekarama koje su smještene širom grada i nude svježe slano i slatko pecivo.
Uz ceste ćete najčešće naići na restorane koji nude janjetinu sa ražnja. To je poseban specijalitet i poslastica za ljubitelje mesa. Prodaje se na kilogram i uglavnom se jede sa pečenim krompirom i sezonskom salatom.
Bez obzira šta naručili u Bosni i Hercegovini skoro uvijek ćete dobiti i hljeb/kruh koji se tradicionalno konzumira u velikim količinama. Supa i salata su također uobičajena jela od kojih se sastoji jedan kompletan obrok.
Najcjenjenija supa u Bosni i Hercegovini je ustvari begova čorba. Tarhana čorba je također domaće jelo turskog porijekla koje se i danas pravi širom zemlje. "Tarhana çorbasi" je originalni naziv za čorbu od tarhane. To je kiselkasto dehidrirano domaće tijesto koje se stavlja u supu tj. čorbu od paradjiza ili temeljac.
Salate su najčešće sezonske. Po restoranima se služe i tzv. zimske salate poput ajvara, đumbira, ali i kiselog povrća kao što su kiseli krastavci, kisele paprike i sl.
Slatka jela u Bosni i Hercegovini također mame gastronomske uzdahe, posebno posjetilaca iz inostranstva. Slastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće spravljaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice spadaju baklava, kadaif, ružice i tufahije.
 
 
Što se tiče pića, u Bosni i Hercegovini nezaobilazna je crna kafa, kao i sam ritual ispijanja i uživanja u kafi sa prijateljima i poznanicima. U domovima širom Bosne i Hercegovine kuha se i služi tzv. bosanska ili turska kafa. Može se naći i u nekim od mnogobrojnih kafića u Sarajevu i ostalim gradovima, a često se služi sa rahat lokumom koji je također istočnjačka poslastica, ili kockom šećera. U kafićima je uobičajena espresso kafa koja se po želji služi sa mlijekom ili šlagom, a u zadnje vrijeme ponuda je obogaćena svim vrstama instant napitaka poput Ness kafe i sl.
Od alkoholnih pića u Bosni i Hercegovini popularno je pivo, vino te žestoka pića. Ponuda domaćeg piva je bogata – Sarajevsko pivo, tuzlanski Pilsner, bihaćki Preminger, banjalučki Nektar. Uvozna piva su također dostupna i u trgovinama i u ugostiteljskim objektima. U Hercegovini se tradicionalno prave kvalitetna vina. Pitka crna i suha bijela vina iz Hercegovine iznenađujuće su kvalitete te stoga obavezno probajte vina Vinarije Čitluk ili HEPOK. Male vinarije uz Vinsku cestu u Hercegovini gastronomski su dragulji u kojima ćete istinski uživati u domaćim vinima, pršutu, i smokvama.
 
Od žestokih alkoholnih pića najčešća i najpopularnija je domaća šljivovica, rakija napravljena od šljiva, ali su uobičajene i rakije od ostalog voća: kruška (od kruške), loza (od grožđa), višnjevača (od višanja), orahovača (od oraha), kajsijevača (od kajsija), jabukovača (od jabuka), dunjevača (od dunja), travarica (s raznim ljekovitim travama) itd. Domaće rakije izvanredne su kvalitete, često s udjelom alkohola i preko 40%.
Voda je u Bosni i Hercegovini izvanrednog kvaliteta. Skoro svi gradovi u Bosni i Hercegovini imaju bar jednu javnu česmu, koje se najčešće nalaze ispred ili uz džamije. U Bosni i Hercegovini ćete često naći česmu i uz cestu koje su u prošlosti koristile putnicima, a na planinama su uobičajeni potoci i izvori pitke vode. U Bosni i Hercegovini voda ne predstavlja problem i nema potrebe kupovati je flaširanu u trgovinama jer je i ona iz česme nadprosječne kvalitete. I flaširane vode u Bosni i Hercegovini izvrsne su kvalitete što potvrđuju i mnogobrojne regionalne i međunarodne nagrade za kvalitetu.
Gastronomska ponuda Jajca odgovara standardnoj ponudi jela internacionalne i nacionalne kuhinje. Ponuda obuhvaća internacionalnu brzu hranu, domaća jela s roštilja, ispod saća i s ražnja, domaća kuhana jela (bosanski lonac), sve vrste pita i ćevapa. Na jelovnicima jajčkih restorana i picerija se nalazi za svačiji ukus ponešto: razne čorbe, pite, juhe, salate, jela s mesom, pizze, šnicle, špagete, pastrmke i dr. Svako jelo možete uživati uz piće po Vašem izboru. Od karakterističnih jajačkih poslastica preporučljivo je kušati jajačku pastrmku, a od žestica domaću šljivovicu.