Odlukom Općinskog vijeća Jajce koje se održalo 30. aprila  2014 godine proglailo 22. februar kao Dan Općine Jajce. Datum je ovo prvog pisanog pominjanja grada Jajca 1396. godine u Povelji iz dubrovačkog arhiva. Na toj 16. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Jajce usvojena je i Odluka o grbu i zastavi Općine Jajce.

Grb Općine Jajce je u obliku trouglastog štita. Podloga štita je bijele boje dok su simboli grada ucrtani zlatnom bojom. Okvir štita prate dvije paralelne linije. Vanjska linija je deblja, a unutrašnja tanja. U bijelom polju gornjeg dijela grba velikim slovima napisan je naziv grada „JAJCE“, a ispod je manjim brojevima napisana godina „1396“.

Ispod toga ucrtan je stari dio grada Jajca sa naznačenim konturama Tvrđave, tornja sv. Luke, prve i druge kapije i konturama još tri objekta. U bijelom polju donjeg dijela grba ucrtane su konture vodopada grada Jajca.

Zastava Općine Jajce je pravougaonog oblika, bijele boje, u sredini zastave nalazi se grb Općine Jajce obrubljen zlatnom bojom.

Legenda o imenu grada – JAJCA

Bezbrojne su lokalne predaje o postanku i imenu nekog mjesta. U njima se obično polazi od etimologije riječi od koje je ime izvedeno, ili od položaja na kojem je grad smješten.

Predaje i jedne i druge osnove zastupljene su u građi koja se odnosi na postanak i ime grada Jajca. Tako se kazuje da Jajce ime duguje činjenici da su “prilikom zidanja grada u malter stavljali jaja da bi malter bio čvršći”, što je motiv koji se često javlja u predajama o različitim gradnjama.

Druga predaja ističe da je “tvrđava-grad sagrađena na jajolikoj stijeni, pa otuda i ime grada”. Taloci bilježi da “…ima ih koji ime grada Jajca dovode u svezu s imenom legendarnoga vojvode kastela Grmuše (na lijevoj obali Une u Bihaćkom kotaru) Jajice”. Ruševine tog kastela raznesene su prije 1889. godine. Prigodom čišćenja nađen je pernati buzdovan i koplje mađarske forme. Puk priča, “da je ondje prije pesto godina živio vojvoda Jajica…”.

Predaja o porijeklu imena grada, koja se u različitim pisanim izvorima najčešće prenosi, kazuje da je “Hrvoje povjerio gradnju nekom graditelju imenom Luculli, koji je sagradio grad po uzoru napuljskog kastela – Castello del Uovo” (dvorac jajce). Varijanta ove predaje, koja je zabilježena i u naše dane, nesumnjivo je knjiškog porijekla.

U njoj je izostavljen graditelj, a u prvi plan istaknut je bosanski velikaš Hrvoje Vukčić hrvatinić, gospodar Donjih krajeva, čije je oduševljenje talijanskim Castellom del Uovo bilo presudno za postanak Jajca: “Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je vazal napuljskog kralja i kad je vidio Kastelo, po uzoru na to  izgrađen je grad Jajce”.

Sve predaje vezane za postanak Jajca su kratka, jednoepizodična saopćenja, za čiji nastanak je samo ime grada nudilo, ali do izvjesne mjere i ograničavalo maštu prenosilaca usmene tradicije.

 

 

 

(Jajce Online/agencija-jajce.ba/foto:Tvrtko Zirle/Samed Žužić)