Jajce se pod svojim imenom javlja relativno  kasno u pisanim dokumentima  srednjeg vijeka, tek negdje oko vremena  kad je Hrvoje Vukčić Hrvatinić počeo nositi titulu splitskog hercega. Pretpostavlja se da je mnogo ranije  na području današnje tvrđave postojalo utvrđenje u vidu  naseobine. Službeno u pisanom dokumentu, Jajce se prvi put spominje 1396. godine kada se Hrvoje Vukčić naziva jajačkim („conte di Jajcze”) koji se smatra osnivačem grada Jajca. Tijekom njegove vladavine Jajce je doživjelo kulturni, ekonomski  i politički procvat,  tako je ostavio poseban pečat razvoja Jajca.
Hrvoje je uz izgradnju grada dao isklesati Katakombe ili podzemnu crkvu. Namjena je bila da se u ovoj crkvi sahrane on i njegova obitelj. Da bi dokazao svoju pripadnost crkvi  Hrvoje je dao nalog da se napiše Hrvojev misal (molitvenik). Kopija Hrvojevog misala čuva se u Franjevačkom samostanu sv. Luka u Jajcu, dok se original najvjerojatnije čuva u Topkapi Saraj u Istanbulu. 


 

U dokumentu iz dubrovačkog arhiva, koji je zabilježio dubrovački kroničar Junii Resti, navodi se: „ Republika se koristi ovom prigodom zamoliti vas da kod Hrvoja, jajačkog vojvode, isposlujete dogovor kako bi se on kod bosanske kraljice i baruna tog kraljevstva založio za ustupanje republici jednog od krajeva ili Primorja ili Kanala.“
 
Nakon Hrvojeve  smrti 1416. godine, grad je prešao u posjed kraljevske bosanske obitelji Kotromanić, koji ga preinačuju u jedan od svojih stolnih gradova. U 15. stoljeću Jajce je bilo sjedište bosanskih kraljeva, u kojem je 1461. godine okrunjen posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević.
Jajce je imalo bogatu i  burnu prošlost, o čemu svjedoče i brojni kulturno povijesni spomenici. Sam grad je muzej pod otvorenim nebom, što ga čini zanimljivim i privlačnim.

 


Svečano se 22.veljače/februara obilježava dan općine Jajce, tom prilikom bit će održan niz kulturnih i sportskih manifestacija.

(foto:Tvrtko Zrile/Historijski arhiv Sarajevo)