Bosanski

Svega par kilometara od Jajca nalazi se Veliko i Malo Plivsko jezero. Nevjerovatno je koliko mnogo mogućnosti za rekreaciju pružaju ova jezera.  Od ribolova, kajaka, kanua, pedalina, skokova i plivanja, pa sve do aktivnosti na obalama, poput odbojke, vožnje bicikla, šetnje i na kraju roštilja na poznatom izletištu kod mlinčića. Inače ova jezera su bila domaćin velikih svjetskih i evropskih takmičenja u kajaku i kanuu na mirnim vodama, dok se 2015. na Velikom Plivskom jezeru održalo Svjetsko takmičenje u fly fishingu.  Ove vode su pružile maksimalne uslove za treniranje kajakaša, kanuista i veslača. 

 

Upravo između Velikog i Malog Plivskog jezera, na sedrenoj barijeri izgrađene su plivske vodenice, koje se u Jajcu popularno nazivaju i mlinčići.  Dvadeset vodenica – sojenica pokrivenih šindrom izgrađene su od hrastovog drveta prije više stotina godina. Pravljene su bez tavana, prozora, dimnjaka…  Stoljećima su ljudi iz okolnih sela na konjima donosili pune vreće žita i pšenice koje su mljeli u vodenicama. Kući su odlazili sa brašnom.  Poredani jedan do drugoga, a bistra Pliva između njih, i danas prkose vremenu. Zbog prirodne, povijesne, arhitektonske, geološke i naučne vrijednosti Kulturni krajolik-Plivska jezera sa kompleksom vodenica (mlinova) na rijeci Plivi godine 2009. proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Stanovnici Bosne i Hercegovine veliku pažnju poklanjaju ukusnoj i zdravoj hrani i piću. Tradicionalna hrana uglavnom se priprema s mesom, obroci su obilni i veoma ukusni. Meso je kvalitetno i ukusno pripremljeno. Često je organskog porijekla. Od mesa se prave neka od najpopularnijih bosanskohercegovačkih jela, kao npr. bosanski lonac, ćevapi, begova čorba, pita burek, i grah.

Svjetska zdravstvena organizacija je u svom Izvještaju iz 2011. navela da su stanovnici BiH u svih šest segmenata koji su ocjenjivani, kada je riječ o sigurnosti hrane, u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Zbog svog geografskog položaja i historije, bosanskohercegovačka kuhinja slična je turskoj, grčkoj, i drugim mediteranskim kuhinjama, ali u njoj se osjete i uticaji evropskih kuhinja, posebno centralne Evrope. U većim gradovima je širok izbor restorana u kojima se služi italijanska, mediteranska, internacionalna i tradicionalna kuhinja. Bosanskohercegovačka kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi mljevena paprika, biber, peršun, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste mlijeko, kajmak i pavlaka.

Region Hercegovine je pogodan za uzgajanje vinove loze i proizvodnju vina, dok se u Bosni i Hercegovini rakija obično pravi od šljiva.

U Sarajevu i svim ostalim bosanskohercegovačkim gradovima lako ćete naći ćevape i pitu. Ukoliko se zadesite u Hercegovini, posebno u Blagaju, nedaleko od Mostara, obavezno probajte ribu, pastrmku, koja se uzgaja u lokalnim uzgajalištima, i svojevrsni je lokalni specijalitet.

Fast-food, osim ćevapa i pite, podrazumijeva i ostala brzo pripremljena jela koja su uobičajena i u ostalim evropskim gradovima: pizze, hamburgeri, hot-dog, kebab, i sl. Razne vrste sendviča i peciva možete naći u pekarama koje su smještene širom grada i nude svježe slano i slatko pecivo.

Uz ceste ćete najčešće naići na restorane koji nude janjetinu sa ražnja. To je poseban specijalitet i poslastica za ljubitelje mesa. Prodaje se na kilogram i uglavnom se jede sa pečenim krompirom i sezonskom salatom.

Bez obzira što naručili u Bosni i Hercegovini skoro uvijek ćete dobiti i hljeb/kruh koji se tradicionalno konzumira u velikim količinama. Supa i salata su također uobičajena jela od kojih se sastoji jedan kompletan obrok.

Najcjenjenija supa u Bosni i Hercegovini je ustvari begova čorba. Tarhana čorba je također domaće jelo turskog porijekla koje se i danas pravi širom zemlje. “Tarhana çorbasi” je originalni naziv za čorbu od tarhane. To je kiselkasto dehidrirano domaće tijesto koje se stavlja u supu tj. čorbu od paradajza ili temeljac.

Salate su najčešće sezonske. Po restoranima se služe i tzv. zimske salate poput ajvara, đumbira, ali i kiselog povrća kao što su kiseli krastavci, kisele paprike i sl.

Slatka jela u Bosni i Hercegovini također mame gastronomske uzdahe, posebno posjetilaca iz inostranstva. Slastice su ukusne i kvalitetne, jer se najčešće spravljaju od domaćih proizvoda. U tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice spadaju baklava, kadaif, ružice i tufahije.

Što se tiče pića, u Bosni i Hercegovini nezaobilazna je crna kafa, kao i sam ritual ispijanja i uživanja u kafi sa prijateljima i poznanicima. U domovima širom Bosne i Hercegovine kuha se i služi tzv. bosanska ili turska kafa. Može se naći i u nekim od mnogobrojnih kafića u Sarajevu i ostalim gradovima, a često se služi sa rahat lokumom koji je također istočnjačka poslastica, ili kockom šećera. U kafićima je uobičajena espresso kafa koja se po želji služi sa mlijekom ili šlagom, a u zadnje vrijeme ponuda je obogaćena svim vrstama instant napitaka poput Ness kafe i sl.

Od alkoholnih pića u Bosni i Hercegovini popularno je pivo, vino te žestoka pića. Ponuda domaćeg piva je bogata – Sarajevsko pivo, tuzlanski Pilsner, bihaćki Preminger, banjalučki Nektar. Uvozna piva su također dostupna i u trgovinama i u ugostiteljskim objektima. U Hercegovini se tradicionalno prave kvalitetna vina. Pitka crna i suha bijela vina iz Hercegovine iznenađujuće su kvalitete te stoga obavezno probajte vina Vinarije Čitluk ili HEPOK. Male vinarije uz Vinsku cestu u Hercegovini gastronomski su dragulji u kojima ćete istinski uživati u domaćim vinima, pršutu, i smokvama.

Od žestokih alkoholnih pića najčešća i najpopularnija je domaća šljivovica, rakija napravljena od šljiva, ali su uobičajene i rakije od ostalog voća: kruška (od kruške), loza (od grožđa), višnjevača (od višanja), orahovača (od oraha), kajsijevača (od kajsija), jabukovača (od jabuka), dunjevača (od dunja), travarica (s raznim ljekovitim travama) itd. Domaće rakije izvanredne su kvalitete, često s udjelom alkohola i preko 40%.