Općina Jajce se nalazi u zapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (SBK/KSB), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH). Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, koje pripadaju F BiH, odnosno SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj (RS).
U odnosu na 1992. godinu teritorij općine je izmijenjen i smanjen za 33 km², obzirom da su nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH dijelovi općine Jajce ušli u sastav novoformirane općine Jezero u RS, dok je općini Jajce pripao dio općine Mrkonjić Grad. Općina je s ostalim dijelovima BiH prometno povezana magistralnim putevima M-5 i M-16.
Općinu Jajce čini 61 naseljeno mjesto organizirano u 27 mjesnih zajednica.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, općina ima 27 258 stanovnika.
Grad Jajce nalazi se na obalama rijeka Pliva i Vrbas na sjevernoj geografskoj širini od 40º20´30´´ i na istočnoj geografskoj dužini od 17º14´16´´ i odlikuje je brdsko-planinski teren.
Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 362,5 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh). Gradska jezgra Jajca nalazi se na nadmorskoj visini koja na tvrđavi iznosi 470 metara, dok je nadmorska visina na Plivskim jezerima 426,6 metara.
Ovim područjem protječu rijeke Pliva i Vrbas sa više pritoka, bogate plemenitom ribom, a 5 kilometara od grada nalaze se Veliko i Malo plivsko jezero, koje okružuju atraktivne vodenice. Jezera su pogodna za sportove na vodi (veslačka i kajakaška takmičenja). Okolne planine, kojima dominira Suhi Vrh (1.431 m), obiluju crnogoričnom i bjelogoričnom šumom koje pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije i u kojima se nalazi raznovrsna divljač, ljekovito bilje i tereni pogodni za zimske sportove.
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama.
Zahvaljujući vodenom potencijalu na području općine Jajce nalaze se dvije hidroelektarne – HE Jajce I i HE Jajce II, koje osiguravaju godišnju proizvodnju od ukupno 225.454.000 Kwh električne energije.
Na području općine nalazi se više mineralnih i rudnih nalazišta, uključujući nalazišta boksita u području Poljana i Bešpelja.
U okolini grada postoje nalazišta nemetalnih materijala pogodnih za građevinarstvo, nalazišta građevinskog kamena u Komotinskom potoku, nalazišta gline u Divičanima, te gips-anhidrita na obali Plivskog jezera.
Arheološka nalazišta, otkrivena u samom centru grada, ukazuju da su ljudi na ovim prostorima živjeli još prije 6.000 godina.
Posebno su značajna nalazišta iz rimskog doba, kako u samom gradu, tako i u okolini. Među njih spadaju Hram boga Mitrasa i nekropole iz 4. stoljeća. Jajce se u pisanom dokumentu prvi put spominje 1396. godine u kojem se osnivač grada Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350 – 1416) naziva «conte di Jajce». Naziv Jajca potječe, najvjerojatnije, od jajolike stijene na kojoj je sagrađena tvrđava.
U 15. vijeku Jajce je bilo sjedište bosanskih kraljeva, a ovdje se 1461. godine krunio i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević. U pohodu na Europu Turci su 1463. godine osvojili Jajce i pogubili kralja čije se kosti danas čuvaju u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Iste godine kralj Matijaš Korvin osvaja Jajce koje sve do 1527. godine ostaje središte jajačke banovine od Prusca do Banjaluke. Nakon 64 godine stalnih borbi Turci su 1527. godine ponovno zauzeli Jajce i ono postaje sastavni dio Turske carevine. Za vrijeme turske vladavine u Jajcu se nalazi više obrazovnih ustanova, a u okolini su bili i značajni prepisivački centri. U Jajcu je postojao vodovod, napravljeno je i veliko kupatilo-hamam čiji ostaci su i danas sačuvani. U borbama za autonomiju Bosne od turskog carstva u Jajcu je pružen značajan otpor turskim snagama na čelu sa Omer-pašom Latasom.
Tursku upravu zamjenjuje Austrougarska 1878. godine. Jajce se sa ostalim dijelom Monarhije povezuje cestom Jajce-Banjaluka i željezničkom prugom Jajce – Lašva i Jajce – Mliništa. Gradi se za to doba najveća hidrocentrala u ovom dijelu Evrope, pa je vodopad bio osvijetljen još u 19. stoljeću.
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1918-1941.) Jajce je bilo središte sreza, a u Drugom svjetskom ratu, 1943. godine, ovdje je stvorena “Titova” ili “Nova” Jugoslavija.
Prirodna bogatstva koja čine i rijeka Pliva sa svojim jezerima i vodopadom, te bogato kulturno naslijeđe (Stari grad, katakombe, Omer-begova kuća, crkva sv. Marije i toranj sv. Luke, hram Mitrasa… ukupno 29 nacionalnih spomenika predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu Jajca.
