TRAVNIČKA I BANJALUČKA KAPIJA – ulaz u srednjovjekovni grad Jajce
Travnička kapija predstavlja južni ulaz u stari grad Jajce. Naziva se još i Plivska, Donja i Južna. Padom pod otomanski imperij Jajce gubi strateški značaj koji je dugo imalo,i to tek nakon poraza kod Beča, a zatim i Sente. Tada je sagrađena visoka kula, u osnovi četverougaonik, tipična forma za osmanske kapi-kule s kraja XVII i početkom XVIII stoljeća. Pored nje je podignuta manja tabija. To je jedina kula tvrđavnog pojasa Jajca koja ima kameniti svod iznad prizemlja. Sudeći po obliku sagrađen je krajem XVII ili početkom XVIII stoljeća. Malo više ove kapije je u XVI stoljeću sagrađen je solidniji most preko Plive. Most je bio stalno i dobro održavan zbog njegove važnosto za kretanje vojske iz centralne Bosne, tj. Travnika (Đ. Mazalić, 1952, 76). Teren ispred obje kapije, Banjalučke i Travničke, je vjerovatno bio štićen dubokim i širokim jarcima s pomičnim mostovima. Travnička kapija ima pravougaonu osnovu dimenzija 8,75 x 9,10 m. Zidana je lomljenim kamenom gdje su debljine zidova u prizemlju: sa vanjske – južne strane 3,30 m i sa unutrašnje – sjeverne strane 1,45 m. Visina ulaza sa južne strane iznosi 2,27 m, dok je sa sjeverne njegova visina 4,37 m. Debljina zidova na spratu iznosi oko 1,20 m. Na spratu se nalazi jedna prostorija u koju se ulazi sa zapadne strane, sa prostora bedema, odnosno danas iz avlije Omer-begove kuće. Ova prostorija ima dimenzije 6,82 x 5,93 m i u njoj je vjerovatno bila smještena straža. Prema jugu, sjeveru i istoku je imala puškarnice. Iz ove prostorije drvenim stepeništem dolazilo se do drugog sprata kule, gdje je bila smještena još jedna prostorija. Dimenzije i oblik ove prostorije slične su dimenzijama i obliku prethodne, s tim da ova gornja etaža ima samo dva prozorska otvora koji su orijentirani prema unutrašnjosti, odnosno na sjevernu stranu. Međuspratna konstrukcija je bila drvena.
Banjalučka kapija čuvala je sjeverni ulaz u grad Jajce. Objekt se sastoji od kule i kapije – sjevernog ulaza u grad. Ispred kapije je nekada bio suhi odbrambeni jarak. Debljina zida na kapiji iznosi 4,55 m. Vrata se od sjevernoj prema južnoj strani postepeno šire i njihova širina sa sjeverne strane iznosi 3,21 m, dok je sa južne 5,50 m. Visina sjevernog ulaza iznosi 4,55 m, dok je visina sa južne strane 5,35 m. Kapija danas nema više prvobitni vanjski dovratni okvir koji je bio nekada uži i nosio je baglame za metalna vrata. Ova kapija se mogla zatvarati čvrstim zaslonom koji se spuštao polugom. Otvor za polugu se nalazio između drugog i trećeg prsobrana i još je danas vidljiv. Željezom okovana vrata stajala su do 1906. godine, kada je kapija proširena zbog uvođenja širih vozila. Sa vanjske strane sjevernog dovratnika nalazi se ukras-gravura ratnika. Ucrtana je u osmansko doba, po običaju onog vremena. Na kruništu zida iznad kapije rekonstruirani su prsobrani na temelju sačuvanog crteža iz 1890. godine, kao i prema preostalim temeljima dva prsobrana. Zidovi sa puškarnicama oko Banjalučke kapije, a zatim, barem u svojim supstrukcijama, i sama kula uz kapiju, imaju dio gradnje slične kao na Medvjed-kuli, tj. vertikalno slagan kamen na oplatama.
Travnička kapija i Omerbegovića kuća
Papaz kula i Banjalučka kapija
