AGENCIJA IZDALA KNJIGU “SKRIVENO BLAGO JAJAČKOG KRAJA”

Knjiga “Skriveno blago jajačkog kraja”, stratigrafski vodič kroz geološko – petrografsku, mineralošku i palentološku zbirku, te nova saznanja o geologiji šireg područja Općine Jajce u Bosni i Hercegovini. Autori knjige su Darije Puizina i Atif Kučuković. Troškove štampanja finansirao je načelnik Općine Jajce gospodin Edin Hozan. Troškove pripreme i ostale troškove finansirala je JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.


 

 

 

READ MORE

FRANCUSKI EKSPERTI IZ OBLASTI TURIZMA DOLAZE U JAJCE

Zbog izuzetnog turističkog potencijala koje posjeduje Jajce, francuski eksperti iz oblasti turizma i mreže gradova kulture, će posjetiti Jajce 25.10.2016. godine kako bi se upoznali sa nosiocima najznačajnijih funkcija iz oblasti turizma u Jajcu.

Radi se o udruženju “Association Nationale Villes et Pays d’Art et d’Historie”.

Ovo je nastavak suradnje francuske posredstvom njihove ambasade u Sarajevu i Jajca, započeta posjetom francuskoj načelnika Općine Jajce gosp. Edina Hozana prije dvije godine.

Ova posjeta je od velikog značaja za JU Agenciju kao i samu Općinu Jajce.

READ MORE

POVODOM DANA KRUNIDBE NABAVLJENA VITEŠKA OPREMA

JU “Agencija” povodom obilježavanja dana krunidbe kralja Stjepana Tomaševića (17.11.1461.godine) obogatila je turističku ponudu grada, ručno rađenim viteškim oklopom. Isti će u sezoni biti postavljen kao eksponat na Tvrđavi, gdje će se posjetitelji i turisti imati priliku slikati.

Na današnji dan – 17. studenog/novembra 1461. godine, prije točno 555 godine, u kraljevskom gradu Jajcu, u Crkvi sv. Marije papskom krunom je okrunjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj.

Stjepan Tomašević je na kraljevski tron došao nakon smrti svoga oca Stjepana Tomaša, koji je iznenada umro 1461. godine. Inače, Stjepan Tomašević je sin Stjepana Tomaša i njegove prve žene Vojače, s kojom se on po nalogu pape razvjenčao dolaskom na vlast iz razloga što je Vojača bila “žena iz naroda”, te pripadnica Crkve bosanske.

Stjepan Tomaš se kasnije ženi Katarinom Kosačom, kćerkom hercega Stjepana Kosače, moćnog vladara prostora koji danas obuhvata Hercegovinu, koja je upravo po njemu dobila ime. Katarina je uz Stjepana Tomaševića ostala sve do pada Bosne, nakon čega je izbjegla u Dubrovnik, a nakon toga i u Rim gdje je 1478. godine i umrla. Njene kosti se danas nalaze u Crkvi sv. Marije Ara Coeli u Rimu.

Despot Srbije

Stjepan Tomašević je, pored titule bosanskog kralja, nosio i titulu despota Srbije. Naime, dvije godine prije nego je postao kralj, on 1. travnja/aprila 1459. ženi Jelenu (Maru) Branković, kćerku srpskog despota Lazara koji je umro godinu dana ranije. Time je Stjepan Tomaševićde facto postao vladar Srbije.

Međutim, njegova vlast u Srbiji nije bila dugog vijeka. Već 20. lipnja/juna 1459. godine Srbija pada pod osmansku upravu, te Stjepan Tomašević gubi vlast koja mu je ženidbom, odnosno Lazarovom smrću pripala. On se vraća u Bosnu, gdje je hrabro čekao dolazak Osmanlija na čelu sa sultanom Mehmedom II Fatihom.

Stjepan Tomašević moli Europu i Vatikan za pomoć, ali uzalud

Za odbranu Bosne od Osmanlija posljednji bosanski kralj nije imao dovoljno snage. Toga je bio i sam svjestan, te je zbog te činjenice u više navrata tražio pomoć od kršćanske Europe, na čelu sa Vatikanom. Uprkos što je nekoliko puta tražio pomoć od europskih vladara, koji su bili gluhi na njegove vapaje, Stjepan Tomašević je vojnu podršku zatražio i od samog pape Pija II.

U nastavku pročitajte pismo koje je Stjepan Tomašević 1461. godine uputio papi Piju II:

“Obaviješten sam da turski car Muhamed misli idućega ljeta s vojskom da me udari da je već vojsku i topove pripravio. Tolikoj sili ne mogu ja sam odoljeti, stoga zamolih Ugre i Mlečane i Jurja (Kastriotu) Arbanasa da mi u pomoć priteku. Jednako molim i tebe; ja ne tražim zlatnih gora, ali bih rado da moji neprijatelji i zemljaci znaju da im neće uzmanjkati tvoja priklonost.

Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati, a neće se ni Turci osmjeliti na moje zemlje napasti, jer su ulazi u njih vrlo tegotni, a gradovi na monogim mjestima gotovo neosvojivi. Tvoj predšasnik Eugenije ponudio je mom ocu krunu i još htio podići u Bosni biskupske crkve. Otac se ustručavaše da ne izazove protiv sebe mržnje Turaka; bijaše nov kršćanin i nije još izagnao maniheja (patarena) iz kraljestva. Ja sam pak kao dijete kršten i učio sam latinsku knjigu i čvrsto prihvatio kršćansku vjeru, pak se ne plašim čega se otac bojao. Stoga želim da mi krunu pošalješ i svete biskupe, što će biti znak da me nećeš ostaviti, ako bi rat planuo. Od tebe krunjen, donijet ću pouzdanje podanicima, strah neprijateljima.

Za života moga oca bio si naredio da mu se pošalje oružje, skupljeno za križarsku vojsku a spremljeno u Dalmaciji u mletačkoj ruci; ali to nije mletačkom vijeću bilo po volji; zapovijedi da se sada meni pošalje. Sada ćeš valjda naći više odziva, budući da i mlečani drgačije misle, jer nakaniše, kako se govori, rat Turčinu navijestiti. Još molim da izašalješ poslanika također u Ugarsku, koji će moju stvar kralju preporučiti i naputiti ga da sa mnom pođe u vojnu. Tim se načinom može Bosna spasiti, inače će propasti. Turci su u mojoj kraljevini podigli nekoliko tvrđava i ljubezni se prema seljacima pokazuju; obećavaju da će svaki od njih biti slobodan koji k njima otpadne. Prosti um seljaka ne razumije prijevare te misli da će ona sloboda vazda trajati. Lako da će puk, tim varanjem zaveden, od mene otpast, ako se ne vidi da sam tvojom vlašću ojačan; ni vlastela nisu se dugo održala u svojim gradovima, ostavljena od seljaka.

Kada bi Muhamed samo moju kraljevinu tražio, a ne bi htio dalje poći, onda bi me mogli sudbini prepustiti, te ne bi trebalo uzbuniti ostalo kršćanstvo radi moje obrane. Ali nezasitljivo vlastoljublje nema granica; nakon mene napast će na Ugarsku i Dalmaciju, potčinjenu Mlecima, i preko Kranjske i Istre potražit će Italiju koju želi svladati. I o Rimu često govori te mu onamo srce čezne. Ako on nemarom kršćana moju kraljevinu osvoji, naći će najprikladniju zemlju i najzgodnija mjesta da ispuni svoju želju. Ja prvi dočekujem buru, a za mnom će Ugri i Mlečani i ostali narodi okusiti svoju sudbinu.

Ovako misli neprijatelj: ono što iskusih tebi obznanjujem, da ne bi jednom rekao da nije bilo prijavljeno i da ne bi mene s nemarnosti potvorio. Moj je otac tvomu predšasniku Nikoli i Mlecima udes Carigrada proricao; kršćanstvo je na veliku štetu izgubilo carski stol, stolicu patrijaršije i stup Grčke. Sada ja o tebi proričem: ako mi vjerujete i pomognete, spasit ću se; inače ću propasti i sa mnom mnogi drugi. Ovo ti doglasuje Stjepan; ti, koji si otac kršćanstva, daj savjet i pomoć.” (Preuzeto iz knjige “Povijest Hrvata”, Vjekoslava Klaića)

Jedini bosanski kralj okrunjen krunom iz Vatikana

Ipak, papu Pija II nije izmolio. Niti papu, niti bilo kojeg drugog europskog vladara. Jedini znak podrške koji je stigao iz Vatikana bila je papska kruna. Stjepan Tomašević je tom krunom okrunjen u Crkvi sv. Marije u Jajcu 17. studenog/novembra 1461., te je tako postao prvi, a kasnije će se ispostaviti i jedini bosanski kralj okrunjen krunom iz Vatikana. Kraljevi prije njega su se krunili drvenom krunom kralja Tvrtka I.

U proljeće 1463. godine sultan Mehmed II Fatih je u Adrianopolu (Edirnu) okupio veliku vojsku koja će osvojiti Bosnu. Nepune dvije godine nakon što je Stjepan Tomašević okrunjen, Mehmed II Fatih (20. travnja/aprila 1463. godine) nakon velikih napora osvaja kraljevsku utvrdu Bobovac.

Bosna pada, kralj pogubljen

Nakon pada Bobovca, Stjepan Tomašević se sklanja u Jajce, a nakon pada “kraljevskog grada”, on bježi u Ključ, gdje biva uhvaćen. Kralja je u Ključu zarobio sultanov vojskovođa Mehmed-paša Anđelović, inače srpski konvertit, koji kralju obeća da će mu sultan poštedjeti život, ako se preda. Međutim, el-Fatih se nije smatrao dužnim da treba ispoštovati obećanje koje nije dao on, već njegov vojskovođa.

Stjepan Tomašević je iz Ključa zajedno sa stricem Radivojem odveden u Jajce, gdje je 5. lipnja/juna 1463. godine i pogubljen. U narodu postoji priča da je sultan Mehmed Fatih naredio da se kralj pogubi na mjestu koje se vidi iz Jajca, ali odakle se sam grad ne vidi. To je bila svojevrsna kazna i posljednji udarac koji je sultan zadao kralju.

Franjevački samostan čuva kosti kralja

I zaista, na mjestu koje odgovara tom opisu Ćiro Truhelka je 8. juna/lipnja 1888. godine pronašao kosti Stjepana Tomaševića, koje se danas nalaze u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Mjesto, odnosno kamen ispod kojeg je Truhelka pronašao kosti danas predstavlja jedan od kulturno-povijesnih spomenika BiH.

Pogubljenjem posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, te kasnijom smrću kraljice Katarine (1478.) ugasila se i kraljevska loza Kotromanića, a samim time i Bosansko kraljevstvo. Srednjovjekovna bosanska država u sklopu Osmanskog carstva postaje Sandžak Bosna.

Posljednji ostatci kralja Stjepana Tomaševića pohranjeni su u Franjevačkom samostanu u Jajcu.


READ MORE

O KATAKOMBAMA U JAJCU

Katakombe, podzemna crkva, spomenik jedinstvene vrijednosti i značaja nalazi se unutar jajačkih gradskih zidina. Riječ je o građevini isklesanoj unutar stijene.

Krajem 14. i početkom 15. stoljeća, moćni vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osnivač grada Jajca dao je nalog da se isklešu katakombe kao mjesto posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.

– Iako niko nije sahranjen u katakombama, one imaju neku mističnost. Prigušeno svjetlo, prazni sarkofazi, oltar i krst kao da strogo čuvaju neku tajnu, govori nam Samed Žužić, turistički vodić u JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”


U katakombama se nalazi oltarski zid gdje se nalaze  polumjesec i križ, jedni uz  druge. Jedinstven spomenik  kakav se na širem prostoru ne moze naći. Polumjesec  je isključivi  simbol  pripadnika bogumilske vjere, a križ katoličke. Dva potpuno različita učenja na jednom mjestu.

-U osmanskom periodu u katakombe se zatvorio jedan derviš smatrajući ovo mjesto svetim. On je 40 dana boravio hraneći se samo hljebom i vodom. Nakon 40 dana od iscrpljenosti je imao čudan izgled, pa ga je narod i proglasio evlijom, kazuje nam Žužić.

U austrougarskom periodu jedan dosjetljivi trgovac zbog konstantne temperature od oko 10 stepeni u katakombama je skladištio pivo, a prodavao ga na platou. U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito.

-U periodu II. svjetskog rata pred II.zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu cijeli vrhovni štab je bio smješten u katakombama, a prilikom avijacije i bombardovanja služile su kao skrovište. Postoji legenda da je u katakombama bio i tunel koji je vodio iz jedne prostorije unutar podzemne crkve prema vodopadu. Nema nikakvih pisanih dokumenata o tome, ali se može reći da su katakombe u jednom periodu čuvale Titov život, govori nam Žužić.

Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH. Općina Jajce planira kandidaturu katakombi kao i dijela starog grada na listu zaštićene kulturne baštine, a postale bi četvrti spomenik iz BiH na UNESCO-voj listi.

– Katakombe kao nacionalni spomenik mogu se posjetiti svaki dan. Cijena ulaznica iznosi  2,00 KM, za djecu, studente i penzionere iz Bosne i Hercegovine imamo popust od 50 odsto. Turista ima jako puno, posebno u ljetnom periodu – kazuje nam Žužić.

Samo nekoliko metara dalje od podemne crkve nalazi se Medvjed kula. Prema narodnim predanjima, tu su se nekad nalazili medvjedi, a u kulu su zatvarani zarobljenici i svi neposlušnici.


– Kula pripada tipu odbrambenih, okruglih i masivnih kula, koja je sagrađena u 15. stoljeću, a zidovi kule su debeli i do šest metara. Ova kula je ustvari jedino ojačanje na zapadnom perimetralnom bedemu. Ona je bila kao eventualna zadnja odstupnica branitelja, sama se mogla braniti, a čuvala je i pristup gradu sa zapada – govori nam Žužić.

JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca upravlja svim spomenicima u Jajcu.

 

 

(Avaz.ba)

READ MORE

UDRUŽENJE MLADIH OPĆINE PALE IZ PRAČE POSJETILO JE JAJCE

Pored radnih dana, turističke posjete u Jajcu izražene su i danima vikenda. U subotu 22.10.2016. godine Jajce je posjetilo udruženje mladih Općine Pale iz Prače sa 51 učesnikom u starosnoj dobi od 15 do 35 godina. Cilj njihovog putovanja je bilo upoznavanje sa kulturno – historijskim znamenitostima SBK-a, tačnije Jajca i Travnika, druženje i međusobna saradnja mladih iz ovih općina.


READ MORE

PODSJETIMO SE: POČETKOM 2015. GODINE AGENCIJA OBJAVILA “JAJAČKU KOCKU – SLAGALICU”

Početkom turističke sezone 2015. godine, Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca predstavila je svoj novi suvenir “Jajačku kocku – slagalicu”. Devet malih koci na kojima su predstavljeni nacionalni spomenici Jajca čine jednu veliku kocku. Isti suvenir bio je hit za turiste 2015. godine i spada među najprodavanije suvenire u Jajcu iste godine.

 

READ MORE

KNJIGU “SKRIVENO BLAGO JAJAČKOG KRAJA” MOŽETE KUPITI U AGENCIJI

Knjigu “Skriveno blago jajačkog kraja” od sada možete kupiti u prostorijama JU Agencija Jajce svakim radnim danom od 9:00h do 16:00h. Knjiga sadrži geološko – petrografsku, mineralošku i palentološku zbirku, te nova saznanja o geologiji šireg područja Općine Jajce u Bosni i Hercegovini. Autori knjige su Darije Puizina i Atif Kučuković.


READ MORE

DJELATNICI JU AGENCIJE JAJCE PRISUSTOVALI MANIFESTACIJI “DANI EUROPSKOG NASLIJEĐA” U OLOVU

Dani europskog nasljeđa  održani su 25 i 26.oktobra 2016.  u Olovu.

Višegodišnji projekat Vijeća Europe, koji se realizuje u više od 50 europskih zemalja pa tako i u BiH, ove godine je prema mjestu održavanja nazvan “Kulturno nasljeđe Olova i olovskog kraja”.


Brojne delegacije, kulturni radnici i predstavnici ministarstva kulture Federacije BiH i Republike Srpske, predstavnici institucija Bosne i Hercegovine, Ambasade Hrvatske, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, uvjerile su se u bogatstvo spomenicima u ovom kraju.

Manifestaciji su prisustovali i djelatnici JU Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, koji su iskazali zadovoljstvo očuvanosti historijskog nasljeđa. Ovo je bila i prilika da se kroz druženja razmjenu znanja i  iskustvo  koje će svakako doprinjeti međusobnoj saradnji.


Osim obilaska područja nekropole sa stećcima Mramor u Musićima (80 stećaka) koja je upisana  na Listu svjetske baštine UNESCO, u okviru zajedničkog projekta Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Ovakvi događaji kao što je obilježavanje Dana evropske baštine zaista puno znače za lokalne zajednice.

Posjetioci su obišli i druga mjesta bogatog kulturno-historijskog  nasljeđa Olova i olovskog kraja: obelisk Kralja Tvrtka, što je jedan od najstarijih kulturno-historijskih spomenika čija starost još nije precizno procijenjena, zatim ostatake srednjovjekovne crkve sv. Roka u Bakićima Donjim (jedno od najstarijih crkvišta na Balkanu), Crkvu Majke Božje izgrađene u XIV stoljeću – proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, graditeljsku cjelinu Drvene džamije u Solunu kod Olova izgrađene 1546. godine – proglašene nacionalnim spomenikom BiH koja baštini iskustva i tradiciju drvenih džamija u Bosni i Hercegovini. Upriličena je i posjeta kovačnicama u selu Oćevija (smještenom između Vareša i Olova), koje su do danas, sačuvale tradicionalni, srednjovjekovni način kovanja željeza.  Dani europskog nasljeđa su tradicionalna manifestacija koja se svake godine obilježava u više od 50 zemalja Europe. Različitim kulturnim programima želi se ukazati na važnost očuvanja zajedničke kulturne baštine, poštivanja različitosti, poticanja tolerancije.


Više fotografija na našoj FACEBOOK STRANICI.

READ MORE

LEGENDA O STEĆCIMA U SELU BISTRICA KOD JAJCA

Nekropola stećaka Katica u selu Bistrica odmah pored katoličke crkve, jedni su od najljepših stećaka u Jajcu. Na lokalitetu je evidentirano 27 stećaka. Od toga je prisutno 13 sljemenjaka, 12 sanduka i 2 ploče. Na jednom stećku nalazi se ukras u vidu polumjeseca, a na nekoliko stećaka vidljivi su ukrasi pravougaonih i polukružnih niša.

Ljubica Brtan Cvitanović je rođena u blizini ovih stećaka u Gaju za koje se vežu razne priče i legende.

-Odrasla sam igrajući se na njima i oko njih. Ti stećci su bili moja cvjećara, ordinacija, bolnica… Upoznala sam i mnoge arheologe koji su sa zanimanjem prikupljali informacije o njima, a duboko u sjećanje urezao mi se arheolog sa Novog Zelanda, govori Brtan–Cvitanović.

Jedan stećak svake godine je svijetlio i to uvijek u isto vrijeme. Ovaj fenomen se pojavio prije 30 godina.

-Sjećam se još kao dijete, da je jedan stećak svake godine svijetlio, ali uvijek u isto vrijeme, obično oko tri sata ujutro. Moj otac je prvi vidio tu neobičnu pojavu, prišao je stećku na par metara i vidio “vatrene iskrice” koje su frcale iz njega, govori nam ona, te dodaje:

-Sljedeće večeri kada su se svi okupili čekajući “vatrene iskrice” iskrica više nije bilo, ali odlučili su otkopati grobnicu, u kojoj su se nalazili žensko i muško tijelo, te tijelo bebe. Kosti su kasnije odnešene u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Prilikom provođenja pilot projekta „Registriranje stećaka u BIH“ pronađena je i zabilježena 31 nekropola s preko 380 stećaka u Jajcu.

 

 

(Jajce Online)

READ MORE

RADNICI AGENCIJE POSJETILI SU SAJAM OBRTA I PODUZETNIŠTVA U SARAJEVU

Radnici JU Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, posjetili su Sajam privrede, poljoprivrede, zanatstva i roba široke potrošnje koji je pod motom “Domaća proizvodnja u službi građana” održan 8. Decembra/Prosinca u dvorani “Mirza Delibašić” u KSC Skenderija.

Na ovom sajmu je svoje učešće uzelo oko 190 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine, među kojim je jedan štand zakupila i Općina Centar na kojem je izložila promotivni materijal i proizvode iz privrede, turizma, kulture, umjetnosti te malih obrta.

Sajam ostaje otvoren do 10. Decembra/Prosinca 2016. godine.

Više fotografija na našoj FACEBOOK STRANICI.

READ MORE
CroatiaBosniaEnglishGermanDutchTurkeySaudi ArabiaItalyPoland