Nakon nedavnih radova čišćenja, sada je Papaz kula dobila i kapiju. Postavljena kapija izgledom je uklopljena u okolni ambijent. JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca ovim je potezom zaštitila objekt od vandalizma i stala u kraj odlaganju smeća u samoj kuli.
Dodaju kako je do BiH potrebno samo dva i pol sata vožnje avionom iz Londona te da je naša zemlja posebno dobro iskustvo svim putnicima kojima je dosadila susjedna Hrvatska i koji žele da otkriju sve čari uzbudljive i gorske zemlje 20. godina nakon katastrofalnog rata.
Oni ističu kako se malo koja zemlja istočne Evrope može pohvaliti da je kulturno središte u kojem se susreću istok i zapad i to sve u granicama u obliku srca.
“Pronaći ćete mješavinu najspektakularnijih utjecaja od Osmanske do Austro-Ugarske historije”, piše Standard predstavljajući deset razloga zbog kojih bi turisti trebali posjetiti BiH u 2016. godini.
Skakanje sa Starog mosta u Mostaru
Svima onima koji su u potrazi za andrenalnom Standard savjetuje da posjete Mostar i pokušaju skočiti u Neretvu sa Starog mosta u prelijepom Mostaru. Podsjećaju da se svakog jula u ovom gradu održavaju kolektivni skokovi u rijeku pri tome savjetujući turiste da prije skoka angažuju nekoga ko će ih obučiti s obzirom na to da su nažalost neki skokovi završili tragično.
Niske cijene
“Nevjerovatno, ali je tako. Sarajevo je jedna od najjeftinijih evropskih metropola, a izvan grada cijene su još niže”, piše Standard. Dodaju da su cijene u Hrvatskoj nešto više, odnosno da su približne cijenama u zapadnoj Evropi, dok turista u našoj zemlji može dobro jesti za samo 3 ili 5 KM, odnosno 1,50 funti.
Hrana je odlična
Hrana u Bosni i Hercegovine je skoro u potpunosti organska, a kako navode bh. kuhinja pruža mnogo izborima gurmanima koji bi željeli degustirati tursku, austro-ugarsku i balkansku kuhinju. Posjetiocima savjetuju da obavezno jedu u sarajevskom tradicionalnom restoranu “Dveri”. Standard navodi i da je BiH raj za ljubitelje mesa, ali da postoje i mjesta za vegetarijance poput “Karuza” u Sarajevu.
Zemlja rastućeg turizma
Našu zemlju predstavili su kao jednu od posljednjih neotkrivenih područja južnih Alpa u kojoj je turizam rastući sektor pri tome preporučujući znatiželjnima da prije drugih posjete BiH i vide njenu nesmetanu ljepotu.
Zemlja avanture
U BiH postoji nekoliko mjesta u kojim turisti mogu uživati u planinarenju, prekrasnoj prirodi, raftingu, kupanju i skijanju. Preporučuju posjetu Perućici za koju navode da je jedna od posljednjih izvornih šuma sa smrekom, jelom i bukvom, odnosno stablima koje ponekada prelaze i visinu od 50 metara i to sve u prostoru gdje se nalaze vodopadi visoki čak 70 metara. Onima koji nisu za ovu vrstu avanture savjetuju da posjete Bjelašnicu.
Arhitektura
Uprkos tome što su mnogi stari gradovi u BiH uništenu u toku rata građevinsko naslijeđe u BiH u dalje je impresivno stranim posjetiocima. Posebno im je zanimljivo miješanje osmanskog sa kasnijim evropskim stilovima. Standard ovdje posebno izdvaja Sarajevo i Mostar u kojem se nalaze stare sahat kule, utvrde i kamene zgrade te prelijepa dvorišta.
Deseci dvoraca u BiH
Standard navodi da su u 15. stoljeću Osmanlije stigle na ovaj prostor te izgradile dvorce koji su poslije pripali Austro-Ugarskoj koja je nastavila s gradnjom. Iz ovog razloga BiH je raj za ljubitelje dvoraca i historije. Posebno ističu Jajce u kojem se nalazi poznata tvrđava koja je služila kao dom domaćim kraljevima, te tvrđavu u Tešnju.
Možete istražiti Balkan
Balkanski poluotok je jedan od najneistraženijih dijelova Evrope u koji turisti posljednjih godina sve više dolazi. Standard preporučuje da Sarajevo bude početna destinacija sa koje će turisti krenuti u istraživanje poluotoka i kulturnog blaga Crne Gore, Makedonije, Hrvatske i Albanije.
Najveća piramida u svijetu
Kako ističu to je teorija istraživača Semira Osmanagića koji tvrdi da se u Visokom nalazi najveća svjetska piramida Visočica. Navode da su naučna istraživanja pokazala kako na tom mjestu zapravo nema piramide, ali da je još uvijek fascinantno vidjeti neobični geološki nastanak.
Posjetite tirkiznu Unu
Jedna od rijeka koju su posebno istakla jeste tirkizna Una na kojoj je moguće napraviti savršene fotografije za Instagram. Mještani savjetuju izlet u Kostelski buk.
Orginalni tekst možete pogledati ovdje.
“Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca”, Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH podnijeli su peticiju za proglašenje nekropole stećaka “Katica” u Bistrici nacionalnim spomenikom
Peticiju su uspješno pripremili mladi arheolazi Franjo Leovac i Mirza Kapetanović koji trenutno rade sa povijesničarom Fahrudinom Burićem na evidentiranju predmeta u Muzeju Franjevačkog samostana u Jajcu, jednom od najstarijih muzeja u BiH.
Nekropola stećaka Katica u selu Bistrica odmah pored katoličke crkve, jedna je od najljepših nekropola u Jajcu. Nekropola broji 27 stećaka. U gradu Jajcu do prošle godine se znalo za 9 nekropola sa ukupno 118 stećaka, a prošle godine prilikom provođenja pilot projekta „Registriranje stećaka u BIH“ pronađeno je i zabilježeno 31 nekropola s preko 380 stećaka. vape shop online store
Ovo registriranje su provodili arheolozi Edin Bujak i Dijana Koljić uz pomoć “Društva za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca”.
(Tvrtko Zrile/Jajce Online)
Anketu provodi JU ” Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”u okviru projekta Etno – ekspedicija-istraživanje sadašnjosti u Jajcu , finansiranog od strane Federalnog ministrastva kulture i sporta.
DA BI UČESTOVALI U ANKETI KLIKNITE OVDJE.
Anketa ostaje otvorena do 30.12.2016. godine.
Dana 15.10.2016. godine na Islandu je održana manifestacija pod nazivom “Hrana i kultura”.
U suradnji sa JU Agencijom, jajčanka Zekira Crnac i druge žene iz Bosne i Hercegovine koje žive na Islandu predstavili su tradicionalnu hranu i kulturu sa naših prostora.
Događaj je posjetilo preko 600 ljudi a prisutna je bila i državna televizija koja je svoj video prilog emitovala u većernjim satima.
JU Agencija zahvaljuje gospođi Zekiri Crnac i svim drugim koji su na ovako bogat način predstavili grad Jajce i Bosnu i Hercegovinu.
Radnici JU Agencije Jajce obnovili su prolaz koji se nalazi uz samu zgradu Prve osnovne škole, u historijskoj jezgri grada. Radovi su se nastavili na uređenju interijera Papaz kule, gdje su se ulaz i sama unutrašnjost očistili od smeća i oslobodili od rastinja i korova.
Knjiga “Skriveno blago jajačkog kraja”, stratigrafski vodič kroz geološko – petrografsku, mineralošku i palentološku zbirku, te nova saznanja o geologiji šireg područja Općine Jajce u Bosni i Hercegovini. Autori knjige su Darije Puizina i Atif Kučuković. Troškove štampanja finansirao je načelnik Općine Jajce gospodin Edin Hozan. Troškove pripreme i ostale troškove finansirala je JU Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.
Zbog izuzetnog turističkog potencijala koje posjeduje Jajce, francuski eksperti iz oblasti turizma i mreže gradova kulture, će posjetiti Jajce 25.10.2016. godine kako bi se upoznali sa nosiocima najznačajnijih funkcija iz oblasti turizma u Jajcu.
Radi se o udruženju “Association Nationale Villes et Pays d’Art et d’Historie”.
Ovo je nastavak suradnje francuske posredstvom njihove ambasade u Sarajevu i Jajca, započeta posjetom francuskoj načelnika Općine Jajce gosp. Edina Hozana prije dvije godine.
Ova posjeta je od velikog značaja za JU Agenciju kao i samu Općinu Jajce.
JU “Agencija” povodom obilježavanja dana krunidbe kralja Stjepana Tomaševića (17.11.1461.godine) obogatila je turističku ponudu grada, ručno rađenim viteškim oklopom. Isti će u sezoni biti postavljen kao eksponat na Tvrđavi, gdje će se posjetitelji i turisti imati priliku slikati.
Na današnji dan – 17. studenog/novembra 1461. godine, prije točno 555 godine, u kraljevskom gradu Jajcu, u Crkvi sv. Marije papskom krunom je okrunjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj.
Stjepan Tomašević je na kraljevski tron došao nakon smrti svoga oca Stjepana Tomaša, koji je iznenada umro 1461. godine. Inače, Stjepan Tomašević je sin Stjepana Tomaša i njegove prve žene Vojače, s kojom se on po nalogu pape razvjenčao dolaskom na vlast iz razloga što je Vojača bila “žena iz naroda”, te pripadnica Crkve bosanske.
Stjepan Tomaš se kasnije ženi Katarinom Kosačom, kćerkom hercega Stjepana Kosače, moćnog vladara prostora koji danas obuhvata Hercegovinu, koja je upravo po njemu dobila ime. Katarina je uz Stjepana Tomaševića ostala sve do pada Bosne, nakon čega je izbjegla u Dubrovnik, a nakon toga i u Rim gdje je 1478. godine i umrla. Njene kosti se danas nalaze u Crkvi sv. Marije Ara Coeli u Rimu.
Despot Srbije
Stjepan Tomašević je, pored titule bosanskog kralja, nosio i titulu despota Srbije. Naime, dvije godine prije nego je postao kralj, on 1. travnja/aprila 1459. ženi Jelenu (Maru) Branković, kćerku srpskog despota Lazara koji je umro godinu dana ranije. Time je Stjepan Tomaševićde facto postao vladar Srbije.
Međutim, njegova vlast u Srbiji nije bila dugog vijeka. Već 20. lipnja/juna 1459. godine Srbija pada pod osmansku upravu, te Stjepan Tomašević gubi vlast koja mu je ženidbom, odnosno Lazarovom smrću pripala. On se vraća u Bosnu, gdje je hrabro čekao dolazak Osmanlija na čelu sa sultanom Mehmedom II Fatihom.
Stjepan Tomašević moli Europu i Vatikan za pomoć, ali uzalud
Za odbranu Bosne od Osmanlija posljednji bosanski kralj nije imao dovoljno snage. Toga je bio i sam svjestan, te je zbog te činjenice u više navrata tražio pomoć od kršćanske Europe, na čelu sa Vatikanom. Uprkos što je nekoliko puta tražio pomoć od europskih vladara, koji su bili gluhi na njegove vapaje, Stjepan Tomašević je vojnu podršku zatražio i od samog pape Pija II.
U nastavku pročitajte pismo koje je Stjepan Tomašević 1461. godine uputio papi Piju II:
“Obaviješten sam da turski car Muhamed misli idućega ljeta s vojskom da me udari da je već vojsku i topove pripravio. Tolikoj sili ne mogu ja sam odoljeti, stoga zamolih Ugre i Mlečane i Jurja (Kastriotu) Arbanasa da mi u pomoć priteku. Jednako molim i tebe; ja ne tražim zlatnih gora, ali bih rado da moji neprijatelji i zemljaci znaju da im neće uzmanjkati tvoja priklonost.
Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati, a neće se ni Turci osmjeliti na moje zemlje napasti, jer su ulazi u njih vrlo tegotni, a gradovi na monogim mjestima gotovo neosvojivi. Tvoj predšasnik Eugenije ponudio je mom ocu krunu i još htio podići u Bosni biskupske crkve. Otac se ustručavaše da ne izazove protiv sebe mržnje Turaka; bijaše nov kršćanin i nije još izagnao maniheja (patarena) iz kraljestva. Ja sam pak kao dijete kršten i učio sam latinsku knjigu i čvrsto prihvatio kršćansku vjeru, pak se ne plašim čega se otac bojao. Stoga želim da mi krunu pošalješ i svete biskupe, što će biti znak da me nećeš ostaviti, ako bi rat planuo. Od tebe krunjen, donijet ću pouzdanje podanicima, strah neprijateljima.
Za života moga oca bio si naredio da mu se pošalje oružje, skupljeno za križarsku vojsku a spremljeno u Dalmaciji u mletačkoj ruci; ali to nije mletačkom vijeću bilo po volji; zapovijedi da se sada meni pošalje. Sada ćeš valjda naći više odziva, budući da i mlečani drgačije misle, jer nakaniše, kako se govori, rat Turčinu navijestiti. Još molim da izašalješ poslanika također u Ugarsku, koji će moju stvar kralju preporučiti i naputiti ga da sa mnom pođe u vojnu. Tim se načinom može Bosna spasiti, inače će propasti. Turci su u mojoj kraljevini podigli nekoliko tvrđava i ljubezni se prema seljacima pokazuju; obećavaju da će svaki od njih biti slobodan koji k njima otpadne. Prosti um seljaka ne razumije prijevare te misli da će ona sloboda vazda trajati. Lako da će puk, tim varanjem zaveden, od mene otpast, ako se ne vidi da sam tvojom vlašću ojačan; ni vlastela nisu se dugo održala u svojim gradovima, ostavljena od seljaka.
Kada bi Muhamed samo moju kraljevinu tražio, a ne bi htio dalje poći, onda bi me mogli sudbini prepustiti, te ne bi trebalo uzbuniti ostalo kršćanstvo radi moje obrane. Ali nezasitljivo vlastoljublje nema granica; nakon mene napast će na Ugarsku i Dalmaciju, potčinjenu Mlecima, i preko Kranjske i Istre potražit će Italiju koju želi svladati. I o Rimu često govori te mu onamo srce čezne. Ako on nemarom kršćana moju kraljevinu osvoji, naći će najprikladniju zemlju i najzgodnija mjesta da ispuni svoju želju. Ja prvi dočekujem buru, a za mnom će Ugri i Mlečani i ostali narodi okusiti svoju sudbinu.
Ovako misli neprijatelj: ono što iskusih tebi obznanjujem, da ne bi jednom rekao da nije bilo prijavljeno i da ne bi mene s nemarnosti potvorio. Moj je otac tvomu predšasniku Nikoli i Mlecima udes Carigrada proricao; kršćanstvo je na veliku štetu izgubilo carski stol, stolicu patrijaršije i stup Grčke. Sada ja o tebi proričem: ako mi vjerujete i pomognete, spasit ću se; inače ću propasti i sa mnom mnogi drugi. Ovo ti doglasuje Stjepan; ti, koji si otac kršćanstva, daj savjet i pomoć.” (Preuzeto iz knjige “Povijest Hrvata”, Vjekoslava Klaića)
Jedini bosanski kralj okrunjen krunom iz Vatikana
Ipak, papu Pija II nije izmolio. Niti papu, niti bilo kojeg drugog europskog vladara. Jedini znak podrške koji je stigao iz Vatikana bila je papska kruna. Stjepan Tomašević je tom krunom okrunjen u Crkvi sv. Marije u Jajcu 17. studenog/novembra 1461., te je tako postao prvi, a kasnije će se ispostaviti i jedini bosanski kralj okrunjen krunom iz Vatikana. Kraljevi prije njega su se krunili drvenom krunom kralja Tvrtka I.
U proljeće 1463. godine sultan Mehmed II Fatih je u Adrianopolu (Edirnu) okupio veliku vojsku koja će osvojiti Bosnu. Nepune dvije godine nakon što je Stjepan Tomašević okrunjen, Mehmed II Fatih (20. travnja/aprila 1463. godine) nakon velikih napora osvaja kraljevsku utvrdu Bobovac.
Bosna pada, kralj pogubljen
Nakon pada Bobovca, Stjepan Tomašević se sklanja u Jajce, a nakon pada “kraljevskog grada”, on bježi u Ključ, gdje biva uhvaćen. Kralja je u Ključu zarobio sultanov vojskovođa Mehmed-paša Anđelović, inače srpski konvertit, koji kralju obeća da će mu sultan poštedjeti život, ako se preda. Međutim, el-Fatih se nije smatrao dužnim da treba ispoštovati obećanje koje nije dao on, već njegov vojskovođa.
Stjepan Tomašević je iz Ključa zajedno sa stricem Radivojem odveden u Jajce, gdje je 5. lipnja/juna 1463. godine i pogubljen. U narodu postoji priča da je sultan Mehmed Fatih naredio da se kralj pogubi na mjestu koje se vidi iz Jajca, ali odakle se sam grad ne vidi. To je bila svojevrsna kazna i posljednji udarac koji je sultan zadao kralju.
Franjevački samostan čuva kosti kralja
I zaista, na mjestu koje odgovara tom opisu Ćiro Truhelka je 8. juna/lipnja 1888. godine pronašao kosti Stjepana Tomaševića, koje se danas nalaze u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Mjesto, odnosno kamen ispod kojeg je Truhelka pronašao kosti danas predstavlja jedan od kulturno-povijesnih spomenika BiH.
Pogubljenjem posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, te kasnijom smrću kraljice Katarine (1478.) ugasila se i kraljevska loza Kotromanića, a samim time i Bosansko kraljevstvo. Srednjovjekovna bosanska država u sklopu Osmanskog carstva postaje Sandžak Bosna.
Posljednji ostatci kralja Stjepana Tomaševića pohranjeni su u Franjevačkom samostanu u Jajcu.
Katakombe, podzemna crkva, spomenik jedinstvene vrijednosti i značaja nalazi se unutar jajačkih gradskih zidina. Riječ je o građevini isklesanoj unutar stijene.
Krajem 14. i početkom 15. stoljeća, moćni vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osnivač grada Jajca dao je nalog da se isklešu katakombe kao mjesto posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.
– Iako niko nije sahranjen u katakombama, one imaju neku mističnost. Prigušeno svjetlo, prazni sarkofazi, oltar i krst kao da strogo čuvaju neku tajnu, govori nam Samed Žužić, turistički vodić u JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”
U katakombama se nalazi oltarski zid gdje se nalaze polumjesec i križ, jedni uz druge. Jedinstven spomenik kakav se na širem prostoru ne moze naći. Polumjesec je isključivi simbol pripadnika bogumilske vjere, a križ katoličke. Dva potpuno različita učenja na jednom mjestu.
-U osmanskom periodu u katakombe se zatvorio jedan derviš smatrajući ovo mjesto svetim. On je 40 dana boravio hraneći se samo hljebom i vodom. Nakon 40 dana od iscrpljenosti je imao čudan izgled, pa ga je narod i proglasio evlijom, kazuje nam Žužić.
U austrougarskom periodu jedan dosjetljivi trgovac zbog konstantne temperature od oko 10 stepeni u katakombama je skladištio pivo, a prodavao ga na platou. U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito.
-U periodu II. svjetskog rata pred II.zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu cijeli vrhovni štab je bio smješten u katakombama, a prilikom avijacije i bombardovanja služile su kao skrovište. Postoji legenda da je u katakombama bio i tunel koji je vodio iz jedne prostorije unutar podzemne crkve prema vodopadu. Nema nikakvih pisanih dokumenata o tome, ali se može reći da su katakombe u jednom periodu čuvale Titov život, govori nam Žužić.
Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH. Općina Jajce planira kandidaturu katakombi kao i dijela starog grada na listu zaštićene kulturne baštine, a postale bi četvrti spomenik iz BiH na UNESCO-voj listi.
– Katakombe kao nacionalni spomenik mogu se posjetiti svaki dan. Cijena ulaznica iznosi 2,00 KM, za djecu, studente i penzionere iz Bosne i Hercegovine imamo popust od 50 odsto. Turista ima jako puno, posebno u ljetnom periodu – kazuje nam Žužić.
Samo nekoliko metara dalje od podemne crkve nalazi se Medvjed kula. Prema narodnim predanjima, tu su se nekad nalazili medvjedi, a u kulu su zatvarani zarobljenici i svi neposlušnici.
– Kula pripada tipu odbrambenih, okruglih i masivnih kula, koja je sagrađena u 15. stoljeću, a zidovi kule su debeli i do šest metara. Ova kula je ustvari jedino ojačanje na zapadnom perimetralnom bedemu. Ona je bila kao eventualna zadnja odstupnica branitelja, sama se mogla braniti, a čuvala je i pristup gradu sa zapada – govori nam Žužić.
JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca upravlja svim spomenicima u Jajcu.
(Avaz.ba)
