Vijesti

Pored radnih dana, turističke posjete u Jajcu izražene su i danima vikenda. U subotu 22.10.2016. godine Jajce je posjetilo udruženje mladih Općine Pale iz Prače sa 51 učesnikom u starosnoj dobi od 15 do 35 godina. Cilj njihovog putovanja je bilo upoznavanje sa kulturno – historijskim znamenitostima SBK-a, tačnije Jajca i Travnika, druženje i međusobna saradnja mladih iz ovih općina.

Početkom turističke sezone 2015. godine, Agencija za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca predstavila je svoj novi suvenir “Jajačku kocku – slagalicu”. Devet malih koci na kojima su predstavljeni nacionalni spomenici Jajca čine jednu veliku kocku. Isti suvenir bio je hit za turiste 2015. godine i spada među najprodavanije suvenire u Jajcu iste godine.

Knjigu “Skriveno blago jajačkog kraja” od sada možete kupiti u prostorijama JU Agencija Jajce svakim radnim danom od 9:00h do 16:00h. Knjiga sadrži geološko – petrografsku, mineralošku i palentološku zbirku, te nova saznanja o geologiji šireg područja Općine Jajce u Bosni i Hercegovini. Autori knjige su Darije Puizina i Atif Kučuković.

Direktorom JU Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca Huso Hadžić na FACE TV-u o 3. međunarodnim takmičarskim skokovima sa Vodopada

Intervju u cjelosti možete pogledati na našoj FACEBOOK STRANICI.

U čast velikog pjesnika Nikole Šopa, u od Jajcu se održavaju 15. Šopovi dani na Plivi, u vremenskom periodu od 3. do 31. listopada 2016. godine. Ovogodišnji program jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini obogaćen je brojnim kulturnim posebno književnim sadržajima. Poseban gost susreta je istaknuta hrvatska književnica Sanja Pilić, koja će gostovati u svim jajačkim školama, a na glavnoj književnoj večeri će se predstaviti jajačkoj publici.

Sanja Pilić, pjesnikinja, spisateljica, spisateljica za djecu, rođena je 16. 05. 1954. u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik – snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik.

Najčitanija je hrvatska dječja književnica, autorica velikog broja naslova i slikovnica od kojih su neki ušli i u obaveznu lektiru za djecu i mlade. Dobitnica je više prestižnih nagrada poput Nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić, Kiklop, Diplome časne liste IBBY-ja i mnogih drugih.

Program Šopovih dana na Plivi je ispunjen i drugim sadržajima: dodjela nagrada učenicima za najbolja literarna ostvarenja, likovna kolonija radova na temu Nikole Šopa, natjecanje u čitanju za učenike Osnovnih škola, Najtjecanje u poznavanju Nikole Šopa za srednjoškolce „Šopijada“, Promocija knjige autora Branka Serdara „Vrijeme kameleona“, promocija knjige autorice Milke Bilandžije „Nijema violina“, kulturni program pod nazivom „Šopovi dani u Banja Luci“ i „Šopovi dani u Sarajevu“, okrugli stol na temu „Isus u ranim Šopovim pjesmama“, koncert u čast Nikoli Šopu.

Nikola Šop rođen je 19. kolovoza 1904. u Jajcu gdje je i završio osnovnu školu. Niže je gimnazijske razrede pohađao u Banjoj Luci, a više u Beogradu, gdje je i diplomirao latinski jezik i komparativnu književnost na filološkom fakultetu.Od 1944. živio je u Zagrebu, gdje je dugo vremena bio marginalizirana pjesnička pojava. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 1982. Za života objavio je: „Pjesme siromašnog sina“, „Nocturno“, „Isus i moja sjena“, „Od ranih do kasnih pijetlova“, „Tajanstvena prela“, „Kućice u svemiru“, „ Svemirski pohodi“, „Astralije,”„Dok svemiri venu“, „Izabrane pjesme“, „Nedohod“, „Božanski cirkus“ i druge zbirke.

Šopovu pjesničku veličinu osjetili su i naši najbolji pjesnici. Tin Ujević mu je jednom priznao: “Govore da sam ja velik pjesnik, ali vi ste najdražesniji pjesnik u hrvatskoj literaturi”. A majstor savršenog pjesničkog oblika Dobriša Cesarić ovako je oslovio našeg pjesnika: “Znaš, Šope, ja sam ton, a ti si riječ”.

1. MEĐUNARODNI TAKMIČARSKI SKOKOVI SA VODOPADA

Spisak skakača u natjecateljskom programu su sljedeći:

Skakači u revijalnom dijelu:

Titulu najboljeg skakača odnio je mostarac Lorens Listo koji je u dvije serije osvojio maksimalan broj bodova, drugi je bio Mladen Cvetković iz Kragujevca, dok je treće mjesto osvojio Ivica Domanović iz Užica.

2. MEĐUNARODNI TAKMIČARSKI SKOKOVI SA VODOPADA

Spisak skakača u natjecateljskom programu su sljedeći:

Skakači u revijalnom dijelu:

Titulu najboljeg skakača odnio je Lorens Listo iz Mostara, drugi je bio Marko Pavlović iz Kragujevca dok je treće mjestu osvojio Dino Bajrić iz Sarajeva.

Obzirom na neistraženo kulturno-historijsko bogatstvo kraljevskog grada Jajca, za koji rekoše “da ga ima više pod zemljom nego iznad nje”, te na, ne baš sjajno stanje arheologije u našoj zemlji, odlučili smo da razgovaramo sa mladim arheolozima iz našega grada.

Mirza Kapetanović i Franjo Leovac rado su pristali na naš poziv, te smo uz kafu proveli ugodan razgovor iz kojega se dalo zaključiti kako našim arheolozima ne manjka entuzijazma, već naprotiv, u budućnosti su spremni sprovesti brojne istraživačke projekte na području našega grada. Naravno, ukoliko za to bude dovoljno sluha i neophodnih sredstava.

Za početak, zašto ste se odlučili baviti ovim specifičnim zanimanjem?

Zbog želje za istinom, a arheologija kroz prizmu materijalnih ostataka omogućava rekonstrukciju naše prošlosti. Moramo znati tko smo i odakle smo, da bismo znali kuda idemo.

S obzirom da je arheologija relativno mlada naučna disciplina u BiH, kakva je njena perspektiva kada znamo da država izdvaja jako malo sredstava za kulturu i nauku općenito?

Svjedoci smo da država jako malo posvećuje pažnju kulturi i nauci općenito. Zbog toga mnogi mladi naučnici ne vide perspektivu na ovom tlu, često izgube i volju, no za jasne ciljeve i dobre projekte mislimo da se sredstva mogu pronaći kroz razne lokalne i međunarodne fondove, tako da je  perspektiva  moguća, uz dobar i kontinuiran rad.

Poznato je da danas u svijetu brojni arheološki lokaliteti predstavljaju kulturnu i turističku ponudu. Koliko se radi u BiH na tome?

Za razliku od brojnih poznatih nalažišta, u Bosni i i Hercegovini vrijedni arheoški lokaliteti ne da nisu dio turističke ponude, nego su prepušteni nebrizi tj. sami sebi. Do sada se nije radilo na zaštiti i očuvanju kulturne baštine jer nije postojalo sistemsko rješenje u tom pravcu. Potreban je rad stručnog obrazovanog kadra za iznalaženje rješenja, a sa radom i stvaranjem uslova  dolazi i do kvalitetnije promocije kulturno-historijske baštine i razvoja turizma.

Jajce sa bogatom kulturno-historijskom baštinom pruža vam priliku na polju arheologije, koji su vaši planovi i ciljevi po tom pitanju?

Prije svega treba pomenuti aktuelni projekat registar pokretne i nepokretne kulturne i prirodne baštine na području općine Jajce  koji provodi „Društvo za zaštitu spomenika Jajce“ u saradnji sa Agencijom za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca koji ima za cilj prikupljanje osnovnih informacija o onome što grad baštini, a to će predstavljati ujedno i polaznu tačku za buduća istraživanja iz raznih srodnih oblasti: arheologije, historije, biologije, etnologije itd. Da bi dalje nastavili u pozitivnom smjeru neophodno je i realizirati ideju koja je već postojala ranije, a to je osnivanje muzejske institucije koja će na jedan stručan i kvalitetan način prikupljati, izlagati i promovirati kulturnu i prirodnu baštinu u našem gradu.

Kojeg tipa bi muzej bio i kakva bi bila njegova uloga u jačanju lokalne zajednice?

Najprihvatljivija bi bila ideja o osnivanju Zavičajnog muzeja, a po tom konceptu muzej bi imao nekoliko odjeljenja: arheologija, etnologija, geologija, botanika i dr. Svaki odjel bi prezentirao svoju  zbirku, a građani bi u muzeju mogli potražiti odgovore na neka pitanja o svom nacionalnom, vjerskom i kulturološkom identitetu. U tom smislu muzej bi imao odgojno-obrazovnu ulogu u društvu u kojem djeluje.

Kraljevski grad Jajce sa dugom tradicijom i historijom nameće se kao plodno tlo istraživačima, imate li konkretne projekte za budućnost koje bi željeli realizirati?

Imamo  desetak već sada spremnih projekata za realizaciju, nadam se da će naša lokalna zajednica s kojom imamo dobru saradnju jednim dijelom pomoći nam u implementaciji projekata. Projekti su vezani  kako za užu gradsku jezgru tako i za šire područje općine Jajce. Ta istraživanja obuhvatala bi cjelokupnu prošlost našeg grada kroz periode od prahistorije do moderne arheologije. Svakako,  jedan od projekata za koji se zalažemo, a od iznimnog značaja za grad Jajce je ponovna aktivacija kandidature spomenika uže gradske jezgre za UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine koja bi pružila promociju našem gradu kao kulturnom i turističkom centru.

Vidimo da je pred vama svijetla budućnost na polju arheologije. Na kraju razgovora želim da vam se zahvalim i poželim sreću u budućem radu. Da li imate još neku poruku za kraj ovog razgovora?

S obzirom da je u toku registar  pokretne i nepokretne kulturne i prirodne baštine u našem gradu, pozivamo sve sugrađane i prijatelje na saradnju koji imaju informaciju o kulturnom, prirodnom i historijskom nasljeđu od raznih starih predmeta, metalnih predmeta, novčića, karata, nakita, oružja i oruđa, predmeta svakodnevne upotrebe, keramike, arhitekture tj. ako posjedujete informacije o potencijalnim gradinskim naseljima, toponimima, nekropoloma, utvrdama  i dr. da se jave na mail [email protected]Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. ili pozivom na telefonski broj agencije 030/658-268. Zahvaljujemo se vašem portalu i svima onima  koji podržavaju naš rad.

(Jajce Online)

Jajce, uz brojna kulturno-historijska obilježja, može se pohvaliti i prirodnim ljepotama. Pored prelijepih rijeka, Plive i Vrbasa, i veličanstvenog Vodopada u centru grada, malo je poznato da u Jajcu rastu  najveća stabla na planeti, sekvoje.

Drvo sekvoja (Sequoia) predstavlja čudo prirode, jer već milionima godina odoljeva svim klimatskim promjenama na Zemlji. Fosilni ostaci ovog drveća pronađeni su u stijenama koje potiču još iz doba Jure. U Kaliforniji se nalaze džinovske sekvoje koje se smatraju najvećim živim stvorenjima na našoj planeti. Sekvoje najbolje uspjevaju u planinskom području, na NV od 900 m do 2400 m, u blizini rijeka. Međutim ovo drveće, skromnih zahtjeva, otporno je na gradske uslove. Visina stabla može doseći do 120 m, sa prečnikom stabla oko 12 m i težinom do 2500 tona. Duboko ispucala, kora stabla je crvenkaste boje sa široko piramidalnom krošnjom. Četine su sivozelene boje, duge do 6 mm. Sjeme sekvoje je teško samo nekoliko miligrama, a sa starošću se povećava brzina njihovog rasta.

Najveći primjerak sekvoje je “General Sherman” koji se nalazi u američkom “Sekvoja nacionalnom parku”. Sekvoja, General Sherman, je star između 2300 i 2700 godina, sa prečnikom stabla većim od 11,1 metar, visinom od  83 m i volumenom od 1490 m². U toku svog  života ovo je stablo preživjelo mnogobrojne požare, klimatske promijene, pa čak i modernog čovjeka.

U Jajce je 1958. godine, u kontingentu sadnica, greškom stiglo i devet sekvoja. Pokojni Njegoslav Tadić, tadašnji inspektor šumarstva, zasadio je tri sadnce ispred Uprave šumarije. Visina ovih stabala trenutno doseže oko 25 metara, a ljepotom bogate krošnje izdvajaju se od svih ostalih u blizini. Ova tri stabla sekvoje su jedina ove vrste u Bosni i Hercegovini, te kao takva se trebaju zaštiti, a u turističkom pogledu iskoristiti.