Vijesti

Zbog izuzetnog turističkog potencijala koje posjeduje Jajce, francuski eksperti iz oblasti turizma i mreže gradova kulture, će posjetiti Jajce 25.10.2016. godine kako bi se upoznali sa nosiocima najznačajnijih funkcija iz oblasti turizma u Jajcu.

Radi se o udruženju “Association Nationale Villes et Pays d’Art et d’Historie”.

Ovo je nastavak suradnje francuske posredstvom njihove ambasade u Sarajevu i Jajca, započeta posjetom francuskoj načelnika Općine Jajce gosp. Edina Hozana prije dvije godine.

Ova posjeta je od velikog značaja za JU Agenciju kao i samu Općinu Jajce.

JU “Agencija” povodom obilježavanja dana krunidbe kralja Stjepana Tomaševića (17.11.1461.godine) obogatila je turističku ponudu grada, ručno rađenim viteškim oklopom. Isti će u sezoni biti postavljen kao eksponat na Tvrđavi, gdje će se posjetitelji i turisti imati priliku slikati.

Na današnji dan – 17. studenog/novembra 1461. godine, prije točno 555 godine, u kraljevskom gradu Jajcu, u Crkvi sv. Marije papskom krunom je okrunjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj.

Stjepan Tomašević je na kraljevski tron došao nakon smrti svoga oca Stjepana Tomaša, koji je iznenada umro 1461. godine. Inače, Stjepan Tomašević je sin Stjepana Tomaša i njegove prve žene Vojače, s kojom se on po nalogu pape razvjenčao dolaskom na vlast iz razloga što je Vojača bila “žena iz naroda”, te pripadnica Crkve bosanske.

Stjepan Tomaš se kasnije ženi Katarinom Kosačom, kćerkom hercega Stjepana Kosače, moćnog vladara prostora koji danas obuhvata Hercegovinu, koja je upravo po njemu dobila ime. Katarina je uz Stjepana Tomaševića ostala sve do pada Bosne, nakon čega je izbjegla u Dubrovnik, a nakon toga i u Rim gdje je 1478. godine i umrla. Njene kosti se danas nalaze u Crkvi sv. Marije Ara Coeli u Rimu.

Despot Srbije

Stjepan Tomašević je, pored titule bosanskog kralja, nosio i titulu despota Srbije. Naime, dvije godine prije nego je postao kralj, on 1. travnja/aprila 1459. ženi Jelenu (Maru) Branković, kćerku srpskog despota Lazara koji je umro godinu dana ranije. Time je Stjepan Tomaševićde facto postao vladar Srbije.

Međutim, njegova vlast u Srbiji nije bila dugog vijeka. Već 20. lipnja/juna 1459. godine Srbija pada pod osmansku upravu, te Stjepan Tomašević gubi vlast koja mu je ženidbom, odnosno Lazarovom smrću pripala. On se vraća u Bosnu, gdje je hrabro čekao dolazak Osmanlija na čelu sa sultanom Mehmedom II Fatihom.

Stjepan Tomašević moli Europu i Vatikan za pomoć, ali uzalud

Za odbranu Bosne od Osmanlija posljednji bosanski kralj nije imao dovoljno snage. Toga je bio i sam svjestan, te je zbog te činjenice u više navrata tražio pomoć od kršćanske Europe, na čelu sa Vatikanom. Uprkos što je nekoliko puta tražio pomoć od europskih vladara, koji su bili gluhi na njegove vapaje, Stjepan Tomašević je vojnu podršku zatražio i od samog pape Pija II.

U nastavku pročitajte pismo koje je Stjepan Tomašević 1461. godine uputio papi Piju II:

“Obaviješten sam da turski car Muhamed misli idućega ljeta s vojskom da me udari da je već vojsku i topove pripravio. Tolikoj sili ne mogu ja sam odoljeti, stoga zamolih Ugre i Mlečane i Jurja (Kastriotu) Arbanasa da mi u pomoć priteku. Jednako molim i tebe; ja ne tražim zlatnih gora, ali bih rado da moji neprijatelji i zemljaci znaju da im neće uzmanjkati tvoja priklonost.

Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati, a neće se ni Turci osmjeliti na moje zemlje napasti, jer su ulazi u njih vrlo tegotni, a gradovi na monogim mjestima gotovo neosvojivi. Tvoj predšasnik Eugenije ponudio je mom ocu krunu i još htio podići u Bosni biskupske crkve. Otac se ustručavaše da ne izazove protiv sebe mržnje Turaka; bijaše nov kršćanin i nije još izagnao maniheja (patarena) iz kraljestva. Ja sam pak kao dijete kršten i učio sam latinsku knjigu i čvrsto prihvatio kršćansku vjeru, pak se ne plašim čega se otac bojao. Stoga želim da mi krunu pošalješ i svete biskupe, što će biti znak da me nećeš ostaviti, ako bi rat planuo. Od tebe krunjen, donijet ću pouzdanje podanicima, strah neprijateljima.

Za života moga oca bio si naredio da mu se pošalje oružje, skupljeno za križarsku vojsku a spremljeno u Dalmaciji u mletačkoj ruci; ali to nije mletačkom vijeću bilo po volji; zapovijedi da se sada meni pošalje. Sada ćeš valjda naći više odziva, budući da i mlečani drgačije misle, jer nakaniše, kako se govori, rat Turčinu navijestiti. Još molim da izašalješ poslanika također u Ugarsku, koji će moju stvar kralju preporučiti i naputiti ga da sa mnom pođe u vojnu. Tim se načinom može Bosna spasiti, inače će propasti. Turci su u mojoj kraljevini podigli nekoliko tvrđava i ljubezni se prema seljacima pokazuju; obećavaju da će svaki od njih biti slobodan koji k njima otpadne. Prosti um seljaka ne razumije prijevare te misli da će ona sloboda vazda trajati. Lako da će puk, tim varanjem zaveden, od mene otpast, ako se ne vidi da sam tvojom vlašću ojačan; ni vlastela nisu se dugo održala u svojim gradovima, ostavljena od seljaka.

Kada bi Muhamed samo moju kraljevinu tražio, a ne bi htio dalje poći, onda bi me mogli sudbini prepustiti, te ne bi trebalo uzbuniti ostalo kršćanstvo radi moje obrane. Ali nezasitljivo vlastoljublje nema granica; nakon mene napast će na Ugarsku i Dalmaciju, potčinjenu Mlecima, i preko Kranjske i Istre potražit će Italiju koju želi svladati. I o Rimu često govori te mu onamo srce čezne. Ako on nemarom kršćana moju kraljevinu osvoji, naći će najprikladniju zemlju i najzgodnija mjesta da ispuni svoju želju. Ja prvi dočekujem buru, a za mnom će Ugri i Mlečani i ostali narodi okusiti svoju sudbinu.

Ovako misli neprijatelj: ono što iskusih tebi obznanjujem, da ne bi jednom rekao da nije bilo prijavljeno i da ne bi mene s nemarnosti potvorio. Moj je otac tvomu predšasniku Nikoli i Mlecima udes Carigrada proricao; kršćanstvo je na veliku štetu izgubilo carski stol, stolicu patrijaršije i stup Grčke. Sada ja o tebi proričem: ako mi vjerujete i pomognete, spasit ću se; inače ću propasti i sa mnom mnogi drugi. Ovo ti doglasuje Stjepan; ti, koji si otac kršćanstva, daj savjet i pomoć.” (Preuzeto iz knjige “Povijest Hrvata”, Vjekoslava Klaića)

Jedini bosanski kralj okrunjen krunom iz Vatikana

Ipak, papu Pija II nije izmolio. Niti papu, niti bilo kojeg drugog europskog vladara. Jedini znak podrške koji je stigao iz Vatikana bila je papska kruna. Stjepan Tomašević je tom krunom okrunjen u Crkvi sv. Marije u Jajcu 17. studenog/novembra 1461., te je tako postao prvi, a kasnije će se ispostaviti i jedini bosanski kralj okrunjen krunom iz Vatikana. Kraljevi prije njega su se krunili drvenom krunom kralja Tvrtka I.

U proljeće 1463. godine sultan Mehmed II Fatih je u Adrianopolu (Edirnu) okupio veliku vojsku koja će osvojiti Bosnu. Nepune dvije godine nakon što je Stjepan Tomašević okrunjen, Mehmed II Fatih (20. travnja/aprila 1463. godine) nakon velikih napora osvaja kraljevsku utvrdu Bobovac.

Bosna pada, kralj pogubljen

Nakon pada Bobovca, Stjepan Tomašević se sklanja u Jajce, a nakon pada “kraljevskog grada”, on bježi u Ključ, gdje biva uhvaćen. Kralja je u Ključu zarobio sultanov vojskovođa Mehmed-paša Anđelović, inače srpski konvertit, koji kralju obeća da će mu sultan poštedjeti život, ako se preda. Međutim, el-Fatih se nije smatrao dužnim da treba ispoštovati obećanje koje nije dao on, već njegov vojskovođa.

Stjepan Tomašević je iz Ključa zajedno sa stricem Radivojem odveden u Jajce, gdje je 5. lipnja/juna 1463. godine i pogubljen. U narodu postoji priča da je sultan Mehmed Fatih naredio da se kralj pogubi na mjestu koje se vidi iz Jajca, ali odakle se sam grad ne vidi. To je bila svojevrsna kazna i posljednji udarac koji je sultan zadao kralju.

Franjevački samostan čuva kosti kralja

I zaista, na mjestu koje odgovara tom opisu Ćiro Truhelka je 8. juna/lipnja 1888. godine pronašao kosti Stjepana Tomaševića, koje se danas nalaze u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Mjesto, odnosno kamen ispod kojeg je Truhelka pronašao kosti danas predstavlja jedan od kulturno-povijesnih spomenika BiH.

Pogubljenjem posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, te kasnijom smrću kraljice Katarine (1478.) ugasila se i kraljevska loza Kotromanića, a samim time i Bosansko kraljevstvo. Srednjovjekovna bosanska država u sklopu Osmanskog carstva postaje Sandžak Bosna.

Posljednji ostatci kralja Stjepana Tomaševića pohranjeni su u Franjevačkom samostanu u Jajcu.

Katakombe, podzemna crkva, spomenik jedinstvene vrijednosti i značaja nalazi se unutar jajačkih gradskih zidina. Riječ je o građevini isklesanoj unutar stijene.

Krajem 14. i početkom 15. stoljeća, moćni vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, osnivač grada Jajca dao je nalog da se isklešu katakombe kao mjesto posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.

– Iako niko nije sahranjen u katakombama, one imaju neku mističnost. Prigušeno svjetlo, prazni sarkofazi, oltar i krst kao da strogo čuvaju neku tajnu, govori nam Samed Žužić, turistički vodić u JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”

U katakombama se nalazi oltarski zid gdje se nalaze  polumjesec i križ, jedni uz  druge. Jedinstven spomenik  kakav se na širem prostoru ne moze naći. Polumjesec  je isključivi  simbol  pripadnika bogumilske vjere, a križ katoličke. Dva potpuno različita učenja na jednom mjestu.

-U osmanskom periodu u katakombe se zatvorio jedan derviš smatrajući ovo mjesto svetim. On je 40 dana boravio hraneći se samo hljebom i vodom. Nakon 40 dana od iscrpljenosti je imao čudan izgled, pa ga je narod i proglasio evlijom, kazuje nam Žužić.

U austrougarskom periodu jedan dosjetljivi trgovac zbog konstantne temperature od oko 10 stepeni u katakombama je skladištio pivo, a prodavao ga na platou. U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito.

-U periodu II. svjetskog rata pred II.zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu cijeli vrhovni štab je bio smješten u katakombama, a prilikom avijacije i bombardovanja služile su kao skrovište. Postoji legenda da je u katakombama bio i tunel koji je vodio iz jedne prostorije unutar podzemne crkve prema vodopadu. Nema nikakvih pisanih dokumenata o tome, ali se može reći da su katakombe u jednom periodu čuvale Titov život, govori nam Žužić.

Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH. Općina Jajce planira kandidaturu katakombi kao i dijela starog grada na listu zaštićene kulturne baštine, a postale bi četvrti spomenik iz BiH na UNESCO-voj listi.

– Katakombe kao nacionalni spomenik mogu se posjetiti svaki dan. Cijena ulaznica iznosi  2,00 KM, za djecu, studente i penzionere iz Bosne i Hercegovine imamo popust od 50 odsto. Turista ima jako puno, posebno u ljetnom periodu – kazuje nam Žužić.

Samo nekoliko metara dalje od podemne crkve nalazi se Medvjed kula. Prema narodnim predanjima, tu su se nekad nalazili medvjedi, a u kulu su zatvarani zarobljenici i svi neposlušnici.

– Kula pripada tipu odbrambenih, okruglih i masivnih kula, koja je sagrađena u 15. stoljeću, a zidovi kule su debeli i do šest metara. Ova kula je ustvari jedino ojačanje na zapadnom perimetralnom bedemu. Ona je bila kao eventualna zadnja odstupnica branitelja, sama se mogla braniti, a čuvala je i pristup gradu sa zapada – govori nam Žužić.

JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca upravlja svim spomenicima u Jajcu.

(Avaz.ba)

Kolumbijac Orlando Duque, deveterostruki svjetski prvak u skokovima s visina će sudjelovati na trećim međunarodnim natjecateljskim skokovima sa Vodopada u Jajcu. Potvrdio je to direktor Agencije za kulturno–povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca Huso Hadžić

Orlando je jedan od najboljih natjecatelja Red Bull Cliff Diving svjetskog prvenstva, a u karijeri osvojio je sve što se moglo osvojiti. Prvi skok napravio je kada je imao 14 godina u Kolumbiji. Očekuje se da će u skokovima u Jajcu sudjelovati oko 30 skakača iz Bosne i Hercegovine, ali i velikog broja europskih zemalja.

(drukciji.ba)

KUD “Stari grad Jajce” organizuje 7. međunarodni festival pod nazivom “Dani mladosti” koji će se održati od 19. do 21. augusta 2016. godine u Jajcu. Svečano otvaranje Festivala će biti upriličeno u petak (19. 08.) na stadionu OŠ „Berta Kučera“ u Vincu sa početkom u 19 sati.

Svečana smotra folklora previđena je za subotu (20.08.) u Sportskoj dvorani Jajce u 19 sati. Nedjelja (21.08.) je rezervisana za zabavni program, uz muziku uživo, u hotelu “Turist ’98” u 19 sati.

U programu, pored domaćina KUD “Stari grad Jajce”, nastupiti će članovi KUD: “Osman Rešidović” Brka iz Brčkog, “Šeher” iz Palanke, “Đerdan” iz Doboj-Juga, “Nikola Kokošar” iz Šipova, “Bihor” iz Petnjica (Crna Gora) te Omladisnki krug iz Prozor-Rame. Uživajte u čaroliji igre i pjesme te običaja i različitosti kultura na jednom mjestu.

Pokrovitelji ovogodišnje Manifestacije su: Općina Jajce, Vlada SBK-a, JU “Dom kulture Jajce”, JKP “Čistoća i zelenilo”, BH Telecom, hotel “Turist ’98” , Radio Jajce i Senzor.

(Izvor: Jajce Online)

Završna svečanost implementacije projekta  „Unaprjeđenje i promocija turističke ponude u općini Jajce i opštini Mrkonjić Grad“

Ovim Projektom je uspostavljeno međuopćinsko partnerstvo i izgrađena i unaprjeđena turistička infrastruktura, te stvoreni uslovi za bolju turističku ponudu.

S ciljem bolje promocije turističkih aktivnosti, povećanja konkurentnosti i privlačenja turista, a samim tim i povećanja prihoda u oblasti turizma, Jajce i Mrkonjić Grad su u prvoj međuopćinskoj saradnji napravili zajedničku turističku ponudu za Plivska jezera i eko centar Zelenkovac.

Pored zajedničkog predstavljanja na sajmovima, u okviru projekta je izgrađena i unaprjeđena turistička infrastruktura. Na prostoru Plivskih jezera i centra grada Jajca, postavljena je nova LED rasvjeta, obnovljeni su toaleti i uveden bežični internet, dok je na na Zelenkovcu u Mrkonjić Gradu izgrađena turistička staza sa rasvjetnim tijelima i pratećim mobilijarom. Zajednička turistička ponuda će biti predstavljena i putem jedinstvenih letaka i brošura, a opštine su potpisale i Sporazum kojim nastavljaju zajedničku saradnju u oblasti razvoja turizma i u narednom periodu.

Ovaj projekat međuopćinske saradnje je realiziran u okviru Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajedničku inicijativu Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH). Ukupna vrijednost projekta je 182.200 KM, od čega opštine Jajce i Mrkonjić Grad zajednički finansiraju iznos od 97.300 KM, a projekat ILDP 84.900 KM.

Također, na Plivskim jezerima je instaliran i biološki prečistač voda, kao dio aktivnosti na projektu Programa za zaštitu životne sredine i razvoj turizma u slivu rijeke Vrbas – Čist Vrbas, vrijednom 15.000 KM, koji financiraju Ambasada Japana u BiH, Coca Cola, UNDP BiH i drugi donatori.

(Općina Jajce / foto: “Agencija”)

Direktorom JU Agencije za kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca Huso Hadžić na FACE TV-u o 3. međunarodnim takmičarskim skokovima sa Vodopada

Intervju u cjelosti možete pogledati na našoj FACEBOOK STRANICI.

U čast velikog pjesnika Nikole Šopa, u od Jajcu se održavaju 15. Šopovi dani na Plivi, u vremenskom periodu od 3. do 31. listopada 2016. godine. Ovogodišnji program jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini obogaćen je brojnim kulturnim posebno književnim sadržajima. Poseban gost susreta je istaknuta hrvatska književnica Sanja Pilić, koja će gostovati u svim jajačkim školama, a na glavnoj književnoj večeri će se predstaviti jajačkoj publici.

Sanja Pilić, pjesnikinja, spisateljica, spisateljica za djecu, rođena je 16. 05. 1954. u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik – snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik.

Najčitanija je hrvatska dječja književnica, autorica velikog broja naslova i slikovnica od kojih su neki ušli i u obaveznu lektiru za djecu i mlade. Dobitnica je više prestižnih nagrada poput Nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić, Kiklop, Diplome časne liste IBBY-ja i mnogih drugih.

Program Šopovih dana na Plivi je ispunjen i drugim sadržajima: dodjela nagrada učenicima za najbolja literarna ostvarenja, likovna kolonija radova na temu Nikole Šopa, natjecanje u čitanju za učenike Osnovnih škola, Najtjecanje u poznavanju Nikole Šopa za srednjoškolce „Šopijada“, Promocija knjige autora Branka Serdara „Vrijeme kameleona“, promocija knjige autorice Milke Bilandžije „Nijema violina“, kulturni program pod nazivom „Šopovi dani u Banja Luci“ i „Šopovi dani u Sarajevu“, okrugli stol na temu „Isus u ranim Šopovim pjesmama“, koncert u čast Nikoli Šopu.

Nikola Šop rođen je 19. kolovoza 1904. u Jajcu gdje je i završio osnovnu školu. Niže je gimnazijske razrede pohađao u Banjoj Luci, a više u Beogradu, gdje je i diplomirao latinski jezik i komparativnu književnost na filološkom fakultetu.Od 1944. živio je u Zagrebu, gdje je dugo vremena bio marginalizirana pjesnička pojava. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 1982. Za života objavio je: „Pjesme siromašnog sina“, „Nocturno“, „Isus i moja sjena“, „Od ranih do kasnih pijetlova“, „Tajanstvena prela“, „Kućice u svemiru“, „ Svemirski pohodi“, „Astralije,”„Dok svemiri venu“, „Izabrane pjesme“, „Nedohod“, „Božanski cirkus“ i druge zbirke.

Šopovu pjesničku veličinu osjetili su i naši najbolji pjesnici. Tin Ujević mu je jednom priznao: “Govore da sam ja velik pjesnik, ali vi ste najdražesniji pjesnik u hrvatskoj literaturi”. A majstor savršenog pjesničkog oblika Dobriša Cesarić ovako je oslovio našeg pjesnika: “Znaš, Šope, ja sam ton, a ti si riječ”.

1. MEĐUNARODNI TAKMIČARSKI SKOKOVI SA VODOPADA

Spisak skakača u natjecateljskom programu su sljedeći:

Skakači u revijalnom dijelu:

Titulu najboljeg skakača odnio je mostarac Lorens Listo koji je u dvije serije osvojio maksimalan broj bodova, drugi je bio Mladen Cvetković iz Kragujevca, dok je treće mjesto osvojio Ivica Domanović iz Užica.

2. MEĐUNARODNI TAKMIČARSKI SKOKOVI SA VODOPADA

Spisak skakača u natjecateljskom programu su sljedeći:

Skakači u revijalnom dijelu:

Titulu najboljeg skakača odnio je Lorens Listo iz Mostara, drugi je bio Marko Pavlović iz Kragujevca dok je treće mjestu osvojio Dino Bajrić iz Sarajeva.