Katarina Kosača bila je veoma pobožna žena. Od svoga miraza gradila je crkve po Bosni, sv. Marije u Grebenu (Krupa n/Vrbasu), Presvetog Trojstva na Kupresu (1447.), v. Marije u „Virbenu“ (Vrbanja, Kotor Varoš) i svetog Jurja u Jezeru „koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić.“ Kad su Stjepan Tomaš i Katarina Kosača došli u Jajce, zatekli su ondje već jednu crkvu, crkvu sv. Marije, koja je bila obnovljena prije njihovog dolaska. Fra Antun Knežević, jajački kroničar iz 19. stoljeća, nabraja u svojoj Povjestnici stare jajačke crkve i posebno izdvaja: „Brez sumnje ona koja je bila spojena sa samostanom fratarskim, a to je Crkva sv. Katarine Divice i Mučenice…U vrime kralja Tomaševića, Jajce je bilo kako glavno mjesto Kraljevine i glavno mjesto franjevacah bosanskih, zvato ‘Vikarija’ …glavno mjesto ‘Kustodije’.“ U prosincu 1458. godine kraljica Katarina piše u Rim i moli Svetu Stolicu za svoju crkvu sv. Katarine, uz koju je i franjevački samostan i „domus vicarie“, sjedište franjevačke vikarije. Papa Pio II. odgovara bulom od 13. XII. 1458. u kojoj spominje crkvu sv. Katarine u Jajcu za koju izričito tvrdi da ju je te godine sagradila Katarina Kotromanić, žena bosanskoga kralja Stjepana Tomaša, te dodjeljuje oprost svima koji na Božić, Uskrs, Veliku i Malu Gospu, sv. Tomu, sv. Mariju Magdalenu i sv. Katarinu posjete crkvu sv. Katarine. Ta je crkva nekada, misli fra Josip Markušić, bila hram Crkve bosanske. Nakon progona shizmatika, hram je napušten, a Katarina ga je preuredila u gradsku crkvu posvećenu ovoj svetici. U narodu postoji predaja da je tu nekada bila „Šarena crkva“, koja se pripisuje hramu crkve bosanske. Bosanska kraljica Katarina u svojoj oporuci, danoj 20. X. 1478., želi da se „svete moći predaju franjevačkoj crkvi sv. Katarine u Jajcu“. Navedene bule i oporuka bosanske kraljice svjedoče o postojanju ovih dviju crkava. Osim toga, ovo je potvrda da su obje crkve bile katoličke.

(Autor teksta: Prof. Bruno Ljubez)