Mlinčići stari više od 400 godina: Jedan od simbola Jajca privlači turiste iz cijelog svijeta
Jedna od znamenitosti kraljevskog grada Jajca je kompleks od 20 malih vodenica na rijeci Plivi.
Povećan broj
Mlinovi se nalaze pet kilometara od centra Jajca, a izgrađeni su od hrastovog drveta i odlična su primjer tradicionalnog načina građenja i lokalnih tesarskih vještina.
Vodenice su izgrađene na sedrenoj pregradi između Velikog i Malog plivskog jezera. Prema podacima iz 1562. godine, u Jajcu su tada postojala 24 mlina, od kojih šest nije bilo u funkciji. No, već u 17. stoljeću taj broj je povećan na 26. Mlinčići su danas, iako dugo nisu bili u funkciji, dio jedinstvene panorame Plivskih jezera.
Mlinovi su bili u vlasništvu imućnih zemljoposjednika, koji su davali na korištenje lokalnom stanovništvu, a porez na njih su plaćali u brašnu. Stoljećima su ljudi iz okolnih sela na konjima donosili pune vreće žita i pšenice, koje su mljeli u vodenicama, a kući su odlazili s brašnom.
Mlinovi obnovljeni 2005. godine Historijska važnost mlinčića, kao ogledala nekadašnje bosanske tradicije rada i načina života, rezultirala je njihovom obnovom 2005. godine. Od tada je šest mlinčića ponovo u funkciji, dok se ostalima vratio prvobitni izgled i opet su postali dio prepoznatljivih simbola Jajca. Kompleks od 20 vodenica na Plivi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je prije sedam godina kulturnim krajolikom.
Četiri stoljeća
Ove vodenice danas su najviše na meti fotoaparata stranih i domaćih turista, koji imaju priliku da vide kako se na tradicionalan način već četiri stoljeća melje pšenica na ovim prostorima.
Poštanska markica Javno preduzeće “BH Pošta” izdalo je redovnu u decembru 2016. godine poštansku markicu “Plivska jezera s kompleksom mlinova na Plivi kod Jajca”. Markica je izdata u tiražu od 200.000 komada.
Zapaljene pa obnovljene
U maju 2011. godine nepoznati počinioci zapalili su četiri drvene vodenice koje su izgorjele skoro do temelja. Obnovljene su dvije godine poslije u sklopu 14. regionalnog restauracijskog kampa.
(avaz/foto: Samed Žužić)