Američki portal Thrillist analizira teme koje prate životne trendove i stilove, donosi prijedloge za najbolje destinacije putovanja, ukazuje na najukusniju hranu. Njihov glavni akcent im je na uživanju u životu.

Go medieval AND chase waterfalls in Jajce. | Boris Stroujko/shutterstock

Tvrtka je osnovana 2004. godine sa sjedištem u New Yorku. U oktobru 2016. godine, Thrillist se spojio s internetskim brendovima The Dodo, NowThis News i Seeke da bi formirali holding digitalnih medija Group Nine Media.

Njihovu Facebook stranicu prati više od 5,5 miliona pratitelja.

U svom članku bavili su se najljepšim malim gradovima svijeta koji ljepotom oduzimaju dah, na njihovoj listi nalazi se i naš grad Jajce, zauzimajući visoko 5. mjesto.

Ispred kraljevskog grada Jajca nalazi se: Shirakawa-go (Japan), Český Krumlov (Češka Republika), Santa Maddalena (Italija) i St Ives, Cornwall (Velika Britanija).

Putem ovog linka pročitajte njihov članak.

(Jajce Online/thrillist.com)

Ponovno je vrijeme darivanja.

Sveti Nikola je već prošao gradom, pa je na red došao i Djed Božićnjak. Ove godine 22. prosinca/decembra, odlučio je svratiti i u JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“  i obradovati djecu uposlenika. Vrijedni patuljci, pomagači Djedovi pripremili su poklone.

Djed je pitao djecu  jesu li bila dobra. Naravno, ove godine su bili jako marljivi i sve obveze izvršavali kako treba. S toga je Djed odlučio darovati svako dijete. Dječiji smijeh i radost je odjekivao prostorijama i tako veseli su se zaputili kućama sa lijepom uspomenom.

Dana 15. decembra / prosinca 2020. godine u Hotelu Turist 98 u Jajcu održano je predavanje  »Mjere u turizmu za suzbijanje posljedica epidemije COVID-19« , koje je organizirala JU »Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca« u okviru projekta „BiHUB – podrška ženskom i društveno odgovornom poduzetništvu“.

Cilj predavanja je bio da se sa stručnog i praktičnog aspekta analizira utjecaj pandemije COVID-19 na sektor turizma, te razmotre mjere i strategije za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na turizam.

Kao predavači učešće su uzeli prof.dr. Almir Peštek, univerzitetski profesor, stručnjak za marketing i turizam, konsultant za razvoj biznisa, koji je izlagao na temu  »Turizam tokom i poslije pandemije korona virusa – izazovi i mogućnosti«, zatim g. Miro Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona, koji je predstavio »COVID protokol za destinaciju Srednja Bosna«, te g. Dragan Glavaš, stručni saradnik za razvoj turizma u Javnoj ustanovi »Agencija Jajce« sa prezentacijom »Utjecaj pandemije COVID-19 na upravljanje turističkom destinacijom Jajce«.

Prisutnima su se obratili g. Anto Brtan, direktor Javne ustanove »Agencija Jajce«, gđa. Amila Hadžić, šefica Odjela za upravaljanje lokalnim razvojem Općine Jajce, g. Dubravko Milanović, pomoćnik ministra za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo u Ministarstvu gospodarstva Srednjobosanskog kantona, te gđa. Mirna Buić, predstavnica Kulturno obrazovnog društva PiNA iz Slovenije.

Učešće u predavanju i diskusiji uzeli su i poduzetnici u turizmu i ugostiteljstvu iz Jajca.

Nosilac projekta »BiHUB – podrška ženskom i društveno odgovornom poduzetništvu« je Kulturno obrazovno društvo PiNA iz Kopra iz Slovenije, dok su partneri projekta: JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, Centar za edukaciju mladih Travnik, Zaklada Linnovate iz Livna i Narodno sveučilište Livno.

Projekat se provodi uz financijsku podršku Programa međunarodne saradnje Slovenije, Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije.

Uzimajući u obzir da je neposredno poslije lokalnih izbora u Jajcu potencijalni investitor, kompanija Bosnia Green Energy Project d.o.o., uputila inicijativu Općinskom vijeću Jajce za očitovanje o njihovom zahtjevu (davanje suglasnosti za dobivanje koncesije) za izgradnju dvije mini hidroelektrane u Jajcu (lokalitet: Elektrobosna i Pijavice), kao i veliko negodovanje građana Jajca zbog ove inicijative, a u svezi čega je pokrenuto i potpisivanje peticije kako bi se ova inicijativa zaustavila, JU „Agencija za kulturno-povijesnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, kao javna ustanova osnovana s ciljem zaštite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa našeg grada, tim povodom daje sljedeće priopćenje za javnost:

Općina Jajce u svojim dugoročnim strategijama razvoja namjerava snažno potaknuti razvoj turizma u Jajcu, kao najperspektivnije grane gospodarstva, upravo iz razloga što raspolažemo velikim kulturnim i prirodnim ljepotama, koje uz minimalna ulaganje možemo staviti u funkciju razvoja turizma.

Svako narušavanje prirodnog ambijenta, a posebno područja Plivskih jezera, značajno će umanjiti naše potencijale i dugoročno nanijeti veliku štetu turizmu.

Na području Jajca već postoje dvije hidroelektrane građene prije više od 60 godina, od kojih jedna crpi vodu iz Velikog plivskog jezera. Njena gradnja nanijela je neprocjenjivu štetu Plivskim jezerima, toku rijeke plive, kao i vodopadu. To, na žalost, ne možemo promijeniti, ali možemo inzistirati na tome da se zaustavi daljnja devastacija prirode. U tom smislu, trebali bi postaviti i određene uvjete Elektroprivredi HZ HB kako bi se zašitio biljni i životinjski svijet u našim jezerima i rijekama, ali i zdravlje građana.

Važno je napomenuti i da općina Jajce zadnjih 15-tak godina prima naknadu za korištenje vodnih resursa, koja se kreće oko 4 milijuna KM godišnje, te da po ugovoru dio tih sredstava treba biti iskorišten za uređenje jezera i rijeka.

Smatramo da ne postoji opravdanost za izgradnju dodatnih industrijskih objekata, koji bi mogli još više ugroziti Plivska jezera, najveća prirodna jezera u BiH.

Osim toga, Plivska jezera su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kao „Kulturni-krajolik – Plivska jezera s kompleksom mlinova na Plivi kod Jajca“ i samim time uživaju najveću zaštitu naše države. Eventualno korištenje prirodne baštine na ovakav način u suprotnosti je s planskim dokumentima općine Jajce, Kantona i Federacije BiH, jer se Plivska jezera identificiraju kao značajna prirodna i kulturna baština Bosne i Hercegovine.

Važno je spomenuti i da Plivska jezera trpe štetu uzrokovanu nelegalnom gradnjom, ispuštanjem otpadnih voda u jezera, kao i nekontroliranim razvojem turističke infrastrukture. Stoga smatramom da je krajnje vrijeme da se proces neodrživog eksploatiranja  Plivskih jezera i same rijeke Plive spriječi, te donesu odgovarajuće mjere za očuvanje jednog od najznačajnijih hidroloških objekata u našoj zemlji.

Želimo izvijestiti zainteresiranu javnost da je Agencija krajem 2019. godine, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša, pokrenula pripremne aktivnosti za izradu „Plana upravljanja Plivskim jezerima“. Radi se o složenom i skupom projektu, ali isto tako iznimno važnom za naš grad.

Upravo će ovaj dokument identificirati nivo ugroženosti prirodnih sistema, kao i ponovni izračun biološkog minimuma, te prijedlog mjera za održivo upravljanje Plivskim jezerima. Plan upravljanja je osnovi dokument koji će biti upućen nadležnom ministarstvu s ciljem zaštite slivnog područja Plivskih jezera prema IUCN kategorizaciji kao Nacionalnog parka, Spomenika prirode ili Zaštićenog pejzaža.

Svi mi, građani Jajca, trebamo jasno kazati da nismo protiv investicija u našem gradu i otvaranja novih radnih mjesta, ali isto tako trebamo poslati nedvosmislenu poruku da je zaštita naše kulturno-povijesne i prirodne baštine na prvom mjestu.

Stoga, u potpunosti podržavamo inicijative građana, nevladinih organizacija i medija, koje javni interes stavljaju ispred privatnog interesa.

(JU „Agencija Jajce“)

Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH u suradnji s Vladom Zapadnohercegovačke županije organizirao je simpozij „Kulturno-povijesna baština, problemi-izazovi-potencijali“. Isti se održava danas u Širokom Brijegu.

Na simpoziju izlažu stručnjaci iz različitih ustanova koje se bave zaštitom kulturno-povijesne baštine i njene promocije.

Uvodne riječi na ovom događaju imali su Ivan Jurilj (ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za Europske integracije), Ivan Vukoja (voditelj Odjela Glavnog vijeća HNS BiH) i Ankica Gudeljević (ministrica civlnih poslova BiH).

Izlagači na simpoziju su Stjepan Dilber (arheolog, kustos Franjevačkog muzeja), Maja Soldo (arheolog, MOZKŠ ŽZH), Dražena Džeko (ravnatelica Muzeja Gorica, Livno), Ante Uglešić (pročelnik studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i Zadru), Tino Tomas (arheolog i povjesničar umjetnosti), Stanislav Vukorep (umirovljeni službenik za zaštitu kulturno povijesne baštine, pisac, publicist), Jela Duvnjak (etnolog, Muzej Gorica) i Anto Brtan (Agencija za zaštitu spomenika Jajce).

Na simpoziju je istaknuto kako je baština temelj kulturnog identiteta svake društvene zajednice. “Različitosti nam služe kao mostovi budućnosti, ne rušimo ih, obnovimo ih”, poručeno je s ovog simpozija u širokobriješkom hotelu Park.

Bosna i Hercegovina je poznata po bogatstvu i raznovrsnosti kultumo povijesnih dobara, materijalnih i nematerijalnih, te se kao i ostale susjedne zemlje suočava s najvećim izazovom – njezinom zaštitom.

Problem koji iz dana u dan postaje sve veći i stručnjaci iz adekvatnih ustanovaa nisu u mogućnosti zaštiti dobra koja su dobrim dijelom devastirana ili se iz dana u dan nastavljaju devastirati. Detektori metala, nepostojanje adekvatnog zakonskog okvira po pitanju zaštitnog istraživanja kao prijeke potrebe, loša koordinacija između ustanova diljem zemlje, samo su neki od izazova s kojima se susrećemo.

Važno je istaknuti da se itekako značajan iznos financijskih sredstava izdvaja za kulturu svake godine, također istaknuti i pozitivno ozračje Muzeja kao što je Gorica Livno koji ima savršenu harmoniju djelovanja struke, općinske i županijske vlasti te svakako franjevačke zajednice kojima i dugujemo zahvalu za ulogu čuvara naše baštine. Problemi nacionalnih spomenika, koji su ionako devastirani, nakon proglašenja propadaju još više zbog neelikasnog sustava zaštite i koordinacije ustanova. Od izazova do potencijala u svrhu održivog upravljanja i korištenja kulturno-povijesnih dobara preko zajedničkih susreta i konkretnih zaključaka putem organizirane koordinacije između ustanova, nadležnih ustanova i stručnjaka kako bismo poslali poruku snage multidisciplinarnog pristupa i bolje povezanosti društvene zajednice kao temelja civiliziranog društva i nadležnih ustanova, istaknuto je.

(www.vrisak.info)

JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ u petak 16.10.2020. godine u Hotelu „Turist 98“ je održala Caffe Meeting – Žene u poduzetništvu, u sklopu BiHUB projekta – podrška ženskom i društveno odgovornom poduzetništvu.

Caffe Meetingu je prisustvovalo dvadesetak žena koje su u opuštenoj i prijateljskoj atmosferi  imale priliku upoznati se s projektom, razmjeniti iskustva i ideje,te informirati se o dosadašnjem radu i napretku s vlasnicama nekolicine ženskih obrta i poduzeća.

Jedan od glavnih ciljeva projekta je osnažiti žene za ulazak u poduzetničke vode i na tržište rada, promicati žensko i društveno odgovorno poduzetništvo, poduprijeti razvoj poduzetničkih ideja i startupova, uključiti višežena u procese donošenja odluka, doprinijeti sistemskim rješenjima vezanim za žensko poduzetništvoi ulazak žena na tržište rada.

Agencija  implementira projekt  u suradnji sa slovenskom nevladinom organizacijom PiNA i uz finansijsku podršku Programa međunarodne saradnje Slovenije, Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije.

Partneri projekta su: Kulturno izobraževalno društvo PiNA Slovenija, Centar za edukaciju mladih Travnik, JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, Zaklada Linnovate i Narodno sveučilište Livno.

Javni poziv za uključenje u program poduzetničke podrške BiHUB  je otvoren do 30.10.2020. godine.

Link za javni poziv

JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ poziva sve inovativne i poduzetnički orijentirane osobe, kao i postojeće mlade firme da prijave svoje poslovne ideje za učešće u programu podrške razvoju poduzetništva u okviru projekta BiHUB – podrška ženskom i društveno odgovornom poduzetništvu, kojeg Agencija implementira u saradnji sa slovenskom nevladinom organizacijom PiNA i uz finansijsku podršku Programa međunarodne saradnje Slovenije, Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije.

Partneri projekta su: Kulturno izobraževalno društvo PiNA Slovenija, Centar za edukaciju mladih Travnik, JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, Zaklada Linnovate i Narodno sveučilište Livno.

Tko se može prijaviti?

• Punoljetne građanke i građani s područja općine Jajce, općine Dobretići i opštine Jezero koji imaju inovativne ideje bazirane na znanju i žele pokrenuti vlastiti biznis,
• Timovi koje vode žene, ali ne isključivo, i koji imaju inovativne ideje bazirane na znanju i žele pokrenuti vlastiti biznis,
• Startup ili mlada poduzeća, obrti ili obiteljska gospodarstva koja vode žene, ali ne isključivo, i koja se nalaze u početnoj fazi poslovanja (do 3 godine starosti na dan objave ovog javnog poziva),
• Poduzeća, obrti ili obiteljska gospodarstva koja žele uspostaviti spin-off poduzeće u svrhu širenja poslovnih odnosa i aktivnog učešća u razmjeni tehnologija, iskustva i znanja i koje vode žene, ali ne isključivo,
• Poduzeća, obrti ili obiteljska gospodarstva koja vode žene, ali ne isključivo, i koja žele razviti i/ili lansirati nove produkte/usluge i/ili proširiti djelatnost poduzeća,
• Polaznici programa/predinkubatorske faze i korisnici inkubatorskih usluga programa/inkubatora Biznis centra Jajce i Općine Jajce.

Prijava i potrebne informacije

Aplikacija treba biti podnesena na jednom od službenih jezika BiH putem e-maila (potpisan scan i word dokument) na [email protected] i [email protected] ili preporučeno poštom s naznakom Prijava na javni poziv BiHUB  ili dostaviti na ruke (od ponedjeljka do petka, od 08:00 do 16:00 sati) direktno u JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, na adresu: Ul. Sv. Luke 15, 70101 Jajce.

Rok za podnošenje prijave

Javni poziv je otvoren od 6.10. do 30.10.2020. godine.

Tekst cijelog javnog poziva možete preuzeti putem ovog linka

Aplikacijski obrazac možete preuzeti putem ovog linka

Za više informacija možete nas kontaktirati putem telefona 030 658 268, email-a: [email protected] ili [email protected] ili lično u prostorijama Javne ustanove „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ na adresi Svetog Luke 15, 70101 Jajce.

Plivsko jezero, u koja spadaju Veliko i malo jezero, zajedno sa rijekom Plivom i dva manja jezera Veliki i Mali Đol čine jedinstven biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Veliko i Malo Plivsko jezero je smješteno u dolini Plive, između Jajca i opštine Jezero, dok se Veliki i Mali Đol nalaze između opština Jezero i Šipovo. Veliko Plivsko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 m. Dugo je oko 3,3 km, s prosječnom širinom od oko 400, a maksimalnom od oko 700 m. Najveća dubina jezera je oko 36 m. Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava svoj tok, nizvodno od naselja Jezero, a završava u naselju Zaskoplje. Malo plivsko jezero je površinski manje, dužine je oko 1 km i širine oko 430 metara, a maksimalna dubina jezera je 36 metara.

Anto Brtan, direktor JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, ističe da Veliko i malo Plivsko jezero spadaju među najveća i najljepša jezera ne samo u BiH, nego i u ovom dijelu Evrope.

“Dejtonskim sporazumom Veliko jezero je jednim dijelom i u Republici Srpskoj. Plivska jezera predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i turističkih kapaciteta u Jajcu. Osim vodopada, najveći broj turista dolazi upravo na Plivsko jezero zbog ambijenta, ali i prirodnog okruženja”, kaže nam jedan od čelnih ljudi zaduženih za turizam u ovom gradu.

Drago Zlatko Kučera je već godinama u penziji, a odrastao je uz Plivu i njena jezera. Trenutno je jedan od najstarijih ribolovaca u Jajcu i sa posebnom ljubavlju govori o ovim jezerima.

“Oba Plivska jezera su riječna jezera, prirodna jezera, na kojima je golim okom vidljiva bistroća te vode. Ta voda je pitka, čak i ovdje, a ona napaja i tvornicu vode u Jajcu. Malo ko ima takvo blago da se može time pohvaliti”, kaže Kučera.

Plivska jezera su najveća prirodna jezera u Bosni i Hercegovini. Oba Plivska jezera imaju veliki značaj za razvoj sporta, rekreacije, sportskog ribolova, turizma i uzgoj ribe. Veliko Plivsko jezero, zbog specifične gustoće vode, idealno je za vožnje kajaka i kanua, te kajakaška takmičenja. Davne 1963.godine na Velikom Plivskom jezeru održano je sedmo Evropsko i vanredno Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu na mirnim vodama.

Mumin Kenjalić, iz Rafting kluba “Jajce”, na Plivu dolazi od daleke 1962. godine i kaže da svoje dobro zdravlje i kondiciju može da zahvali ponajviše životu uz Plivu i njena jezera.

“Svjetski eksperti su zaključili da je Veliko Plivsko jezero jedno od najboljih voda za održavanje takmičenja na mirnim vodama, poput kajaka i veslanja. Tako je još 1963.godine na ovom jezeru održano vanredno Svjetsko prvenstvo i Evropsko prvenstvo na mirnim vodama. Jedan čuveni Ljubek se za svojih pet Olimpijada uvijek po mjesec dana priprema upravo na Velikom plivskom jezeru”, ponosno ističe Kenjalić.

Anto Brtan, iz JU “Agencija za kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, naglašava da je “čistoća vode, na prvom mjestu, nešto što karakteriše Plivsko jezero”.

“Bogat biljni i životinjski svijet je izuzetan na ovim jezerima. Ribari iz cijele BiH redovno dolaze na jezero i kažu da je to za ribare jedna posebna destinacija”.

Oba Plivska jezera imaju prosječnu godišnju temperaturu površinskog sloja vode od 17°C a u dubljim slojevima je oko 5°C niža, što posebni pogoduje uzgoju ribljeg fonda. Zbog toga su Plivska jezera posebno važna destinacija za ribolovce.

“Jednostavno Jajce ima sreću da mu je priroda podarila sve ove prirodne ljepote, dvije rijeke, sedam jezera, dvadeset i jednu vrstu ribe. Mislim da smo i moralno i zakonski obavezni da to čuvamo i za sebe i za buduće generacije”, opominje Drago Zlatko Kučera, kao neko ko je na Plivi već mnogo decenija.

Sa njim se slaže i kolega iz Sportsko-ribolovnog udruženja „Zlatovčica“ Jajce, Mario Rajić koji ističe da je ljubav prema Plivskim jezerima “ljubav od malih nogu”.

“Neizbrisiva je to ljubav. Poslije rata sam izbjegao u Hrvatsku u Zagreb. Pecao sam tamo na Savici, a zamišljao Jajce i Plivska jezera. To je jedino što me je vratilo ovamo, ova jezera. Svaki slobodan trenutak ja sam ovamo gore, na jezeru”, emotivan je Rajić kada govori o jezerima.

Plivska jezara spadaju u salmonidne vode i to je nešto na št su Jajčani posebno ponosni, ističe Drago Zlatko Kučera.

“Ovo je bila čista salmonidna voda. Lipljen, pastrmka i zlatovčica su ribe koje se ističu. Ovo jezero ima status salmonidnog jezera i mi smo ponosni na to što imamo sedam vrsta salmonidnih riba, ali su etiološki različite”.

Sa njim se slaže i Bego Zolić koji naglašava da se jedino u Velikom jezeru nikada nije ulovio som.

“U Malom jezeru ima soma, štuke, amura, šarana, sunčanice, grgeča, bjelice, jošavke, a na Velikom jezeru ima i štuke, pastrmke, lipljena, linjaka. Jedino smuđa nemamo ni u jednom od dva jezera”, kaže Zolić.

U Velikom plivskom jezeru prisutna je i jedna endemska vrsta ribe – zlatovčica. Zlatovčica je inače stanovnik morskih voda ali u vremenu mrijesta ona migrira u slatke vode. Na Balkanskom poluostrvu ipak, u dva jezera – Velikom Plivskom jezeru i Bohinjskom jezeru postoji je slatkovodna forma ove ribe koja je nemigraciona. Zlatovčica jezerka je tipični predstavnik hladnih  i čistih, ali i kiseonikom bogatih voda.

“Mi smo u jezeru imali jezersku zlatovčicu, vrstu ribe, a vjerovatno je imamo i sada ali je niko dugo nije ulovio. To je riba velikih dubina koja se hrani florom dna i dugo godina je bila specifičnost Plivskog jezera. Vrlo je teško uloviti, a to je i endemska vrsta ribe. Po toj ribi mi smo nazvali naše ribolovno društvo”, ističe Kučera kao najiskusniji jajački ribar.

Nedaleko od Velikog Plivskog jezera, uzvodno od Plive, između opština Jezero i Šipovo smještena su dva jezerska bisera – Veliki i mali Đol. Iako su daleko manja od Plivskih jezera, ova dva jezera koja se takođe napajaju rijekom Plivom, izuzetno su bogata florom i faunom. Milan Kutanjac je rođen u Jezeru, a i njegovi preci vode porijeklo sa podrušja opštine Jezero.

“U dolini rijeke Plive, neposredno uz desnu obalu, se nalaze Veliki i Mali Đol koji zajedno sa Plivom čine jedan hidrološki sistem. Udaljeni su svega 300 metara jedan od drugog. Veliki Đol je površine dva hektara, dok je Malog Đola pola hektara. Veliki Đol karakteriše voda koja je dokazano ljekovita, bogata je sumporom i jodom”, ističe Kutanjac.

Milan je prepoznao turistički potencijal jezera Đol i pokrenuo turistički kompleks uz samo jezero, koje u posljednje vrijeme bilježi sve više posjeta. Veliki i mali Đol su smješteni u selu Čerkazovići, a posebno su zanimljivi ribolovcima.

“Jezero je smješteno skoro kraj guste šume, tako da je životinski svijet itekako prisutan. Jezero je izuzetno bogato ribom, i to pastrmkom, štukom, linjakom, šaranom, bjelicom i mnoge druge. Imamo i dosta ribolovaca koji dolaze bukvualno iz cijelog svijeta da love kod nas”, naglašava Kutanjac.

Veliki problem Plivskim jezerima predstavlja ljudska nebriga u vidu divlje gradnje na obalama jezera.

Anto Brtan, iz “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ nezadovoljan je odnosom poedinih stanovnika obala Velikog Plivskog jezera.

“Cijelo to područje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH i samim tim podliježe posebnim mjerama što se tiče gradnje. Međutim uprkos tome, ako prošetamo sa jedne i druge strane jezera vidimo da ima bespravne gradnje. Mislimo da država treba preduzeti još dosta toga da se to spriječi. Prije rata je to bilo nezamislivo, čak i za najviše partijske funkcionere. Očito je da su se te neke mjere devalvirale ali moraće se tome stati u kraj”, ogorčen je Brtan.

Sa njim se slaže i iskusni rafter Mumin Kenjalić.

“U zadnje vrijeme je oko Plivskog jezera pošast živa. Ljudi su pokupovali placeve oko jezera i niko nikog ne pita. Inspekcija kao pravi neke prijave, ali ti se ljudi ne obaziru, oni su maltene privatizovali samu obalu Plivskog jezera, a ne može je niko privatizovati u tom smislu”.

Mario Rajić, kao predsjednik Sportsko-ribolovnog udruženja, naglašava da je sama obala Plivskog jezera ozbiljno narušena.

“Narušena je obala Plivskog jezera i to ozbijlno u posljednje vrijeme, pogotovo desna strana gledajući nizvodno. To je nelegalna gradnja jer postoji crvena linija, a mi smo kao NVO pisale opštinskim organima. Krade se obala, prave se podzide. Ja sam više sebi neprijatelja stvorio kao predsjednik ribolovačkog udruženja, nego kroz 35 godina rada u policiji”, upozorava Rajić na velike probleme u divljoj gradnji na obalama jezera.

Dodatni problem, simptomatičan za rijeke i jezera u BiH, su i fekalne vode i nedostatak prečišćivača na Plivskim jezerima i rijeci Plivi.

Drago Zlatko Kučera kaže da se sva fekalna voda iz Jajca i okolnih mjesta slijeva u Plivu i njena jezera, što je velika šteta.

“Sad u oba Plivska jezera imamo algu, kako su je nazvali iz Instituta iz Mostara, alga ubica koja uništava sve, i floru i faunu. A ona je isključivo endem zagađenih voda. Mi imamo bistroću vode ali kad bismo sad uradili analizu njenog sastava, vi bi ste se prenerazili od rezultata koliko je tu teških metala i svega ostalog”, tvrdi Kučera.

Mumin Kenjalić je kao član Rafting klub “Jajce” prišao, kako kaže, skoro sve rijeke u BiH svojim čamcem.

“Ali gdje god pogledate tu su kanalizacione cijevi koje vode u naše rijeke. Kanalizacije su kod nas u BiH, maltene svugdje, svedene u naše rijeke i jezera. Mislim da je prvi zadatak naše države da se riješi prečišćavanje otpadnih voda”, upozorava Kenjalić-

Zbog izuzetne prirodne i istorijske vrijednosti Plivska jezera sa kompleksom mlinova, popularnih „mlinčića“ koji se nalaze između Velikog i Malog jezera proglašen je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Stanovnici koji su rođeni u okolini Plive ponosni su na svoju rijeku i njena jezera.

Mario Rajić, je preko 40 godina profesionalni ribolovac. U Jajce se vratio iz Zagreba jer, po sopstvenom priznanju, ne može bez Plivskih jezera.

“Svaki slobodan trenutak ja sam na Plivskom jezeru.  Nekad ne pokosim oko kuće, koliko sam često na jezeru. Čudna je to voda. Neobjašnjiva”.

(www.gerila.info)