U izložbenom prostoru „JU Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“- Etno muzeju, biti će večeras s početkom u 19 sati upriličeno svečano otvaranje izložbe pod nazivom“ Jajački koreograf“- omaž Vlatku Juriću autorice Marine Hadžiavdić.
Na tematskoj izložbi između ostaloga, biti će predstavljeni dijelovi narodne nošnje sačuvane iz fundusa Vlatka Jurića koje je dao izraditi za potrebe nekadašnjeg KUD “Elektrobosna”.
Vlatko Jurić, bio je izuzetan čovjek, prijatelj, pedagog, zaljubljenik u folklor i tradiciju naših naroda, koreograf koji je ostavio trag svima koji su dio svog života proveli s njim, igrali njegove koreografije i kroz igru čuvali tradiciju, običaje, zaljubljivali se i stvarali neraskidive životne veze.
U periodu januar – maj u ovoj godini turisti su ostvarili 494.351 posjetu u Bosni i Hercegovini, što je više za 13,3 posto i 1.013.109 noćenja, što je više za 14,5 posto u odnosu na isti period 2017. godine.
Broj noćenja domaćih turista u prvih pet mjeseci bio je viši za 12,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 15,5 posto u odnosu na isti period 2017. godine.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 32 posto dok je 68 posto bilo učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u prvih pet mjeseci ostvarili su turisti iz: Hrvatske (18,2 posto), Srbije (11,7 posto), Turske (7,7 posto) Slovenije (6,3 posto), Njemačke (5,0 posto), Italije (4,7 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,1 posto) i Austrije (2,8 posto), što je ukupno 59,5 posto.
Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 40,5 posto noćenjа.
Po dužini boravka stranih turista na prvom mjestu su turisti iz Irske i Kuvajta sa prosječnim zadržavanjem od po 3,5 noći, s Kipra sa 3,2 noći te iz Ujedinjeni Arapski Emirati sa 3,0 noći.
Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,1 posto.
Festival folklora “Dani Vlatka Jurića ” održat će se 13.7.2018. godine, gdje će se na jednom mjestu vidjeti specifične nošnje igre zemalja i gradova iz kojih dolaze.
Učesnici će upoznati sve čari i ljepote jedinstvenog grada na sedri, a kruna svega toga će biti nova poznanstva ljudi koji će svojom igrom i bogatstvom nošnji pridonijeti ljepoti grada.
KUD “Jajce” nastavlja da se bavi ovom prelijepom umjetnošču, koja čuva i njeguje duh i tradiciju našeg grada i naše države.
Stjepan Tomašević je došao na vlast u Bosni nakon očeve smrti na današnji dan 1461. godine. Svjestan opasnosti koja mu je prijetila Tomašević je već 1461. godine u poslanici papi predvidio tursku najezdu velikih razmjera i zamolio ga za pomoć.
Budući da su Osmanlije sve više nadirali, novi se kralj pomirio s hercegom Stjepanom i pismeno molio europske vladare da mu pomognu u obrani Bosne. Kao znak podrške papa Pio II poslao mu je krunu kojom je u Crkvi svete Marije u Jajcu u studenom 1461. godine okrunjen za bosanskog kralja od strane papinog delegata.
Stjepan Tomašević je priznavao prevlast ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, nadajući se obećanoj pomoći. Stoga je 3. lipnja 1462. otkazao sultanu plaćanje danka. Na početku 1463. godine obratio se opet Mlecima upozoravajući ih da Osmanlije smjeraju tog ljeta zauzeti svu Bosnu, a da će nakon toga zaprijetiti i mletačkim posjedima u Dalmaciji.
Velika osmanlijska vojska pod vodstvom Mehmeda II okupila se u proljeće 1463. u Adriano-polu (Edirnu) i krenula na Bosnu. Kralj je pobjegao iz kraljevskoga grada Bobovca, koji je bez otpora predao zapovjednik Radak 20.4. 1463. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani. Tu se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod zakletvom obvezao da će mu poštedjeti život i pustiti da slobodno ide kamo hoće ako preda grad. Kad se nakon pregovora predao, zarobio ga je i odveo sultanu Mehmedu u Jajce, koji ga je natjerao da potpiše naredbu svim zapovjednicima da predaju gradove Turcima.
Ujedno je sultan Mehmedovu zakletvu proglasio nevaljanom i u svom taboru pred Jajcem 5. srpnja dao pogubiti kralja, njegovog strica Radivoja i mnogo bosanske vlastele. Tako je smrću posljednjega bosanskog kralja Bosna izgubila svoju samostalnost i postala turski Bosanski sandžak.
Posmrtni ostatci kralja Stjepana pohranjeni su u Franjevačkom samostanu u Jajcu, a uspomena na njega i danas je u narodu živa i mnogi hodočaste na Kraljev grob na brdu iznad Jajca.
“Koliko je on samo molio sve žive da mu pomognu, papu, Dubrovčane… Niko nije pritekao ni mrdnuo prstom. I zarobili ga i vezir mu rekao da će mu poštediti život, ali sultan nije htio. I pjesnik koji je pratio sultana uzeo mač i odsjekao kralju glavu. Baš se prepao jadni kralj bio”.
Ovako meni moj brat ispriča o smrti posljednjeg našeg kralja, Stjepana Tomaševića. I ja više ne mogu pomisliti na njega a da mi se ne stegne srce jer mi je on tako živo dočarao njegove posljednje trenutke i dane. A nije davno to bilo, evo nema još ni 600 godina.
Možda je utisak pojačan zato što sam stajala i gledala u kraljeve kosti, izložene u Franjevačkom samostanu u Jajcu. I zagledala tačno tu njegovu odsječenu glavu. Nije imao puno zuba, a umro je sa tek 25 godina.
Taj naš posljednji kralj je jedna od stvari koju možete vidjeti u Jajcu. I neka mi se ne naljute svi ostali gradovi u BiH, ali kad biste me pitali “Koji jedan grad preporučuješ da posjetimo u toj tvojoj zemlji?”, rekla bih – Jajce. A evo i zašto.
Jajce – gradić bogat istorijom
Kao što reče moj brat kad smo već obili noge obilazeći Jajce “Kao da je neko istresao gomilu istorije i rekao – hajde neka sve ovo bude ovdje.”
Bukvalno je tako. Kad krenete u obilazak stanete gledajući oko sebe i pitajući se – na koju ću stranu prvo?
Hram boga Mitre u Jajcu
Jer, tu imate istorije od 4. vijeka pa na dalje. Na primjer, hram boga Mitre je u Jajcu i kažu da to nije baš toliko zanimljivo našim ljudima, ali stranci ga puno obilaze. Ako vas zanima malo više o njemu, pročitajte ovdje.
A slike su “zelenkaste” jer smo fotkali kroz staklo.
Austrougarske zgrade u Jajcu
Pa onda krenete dalje i dođete do zgrada koje su iz perioda Austro Ugarske. Tu su Saračeva kuća u kojoj je 1943. godine osnovan Tanjug, a u njoj je i Antun Augustinčić imao svoj atelje. Tu je i stara zgrada osnovne škole u kojoj je bila smještena prva takva škola u Jajcu. Izgrađena je 1890. godine. A pored je i zgrada finansija.
U jednoj od njih se sad nalazi Etnografski muzej i njega takođe posjetite. Osim stalne postavke koja pokazuje kako se ovdje nekad živjelo, mi smo zadesili i izložbu o Pavlu Anđeliću pa smo se baš zadržali čitajući o njegovom životu i radu.
Crkva sv. Marije – Fethija džamija u Jajcu
Na par koraka od ove tri zgrade je crkva sv. Marije, tačnije njeni ostaci. Sagrađena je u 12. vijeku i u njoj je 1461. godine krunisan kralj Stjepan Tomašević. U crkvi su takođe čuvane mošti svetog Luke evanđeliste, jednog od četvorice biblijskih evanđelista.
Nakon što su Osmanlije osvojile Jajce, crkva je pretvorena u džamiju i nazvana imenom sultana Sulejmana II ili Fethija džamija. U slučajnom požaru je izgorila 1832. nakon čega nikada nije ponovo obnavljana.
Objekat je već 1892. godine, od strane austrougarske uprave proglašen spomenikom kulture. Toranj na njoj je toranj sv. Luke.
Burića kuća u Jajcu
Preko puta te crkve je Burića kuća. U njoj je tokom rata 1943. boravio i drug Tito, odnosno tu je bio štab NOV. Sada su tu njene ruševine jer je stradala u ovom zadnjem ratu. Moguće da će je i obnoviti, odnosno mislim da bi bilo dobro da to naprave jer je zanimljivo sve to imati na jednom mjestu.
Podzemna crkva i katakombe u Jajcu
Par koraka dalje su katakombe, Medvjed kula i podzemna crkva. U Medvjed kulu se ne može ući, samo možete malo proviriti kroz rešetke. Ali zato može u katakombe i podzemnu crkvu i to je baš zanimljivo za vidjeti. Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić u katakombama je sagradio crkvu, a krajem 1943. godine tu je boravio Tito.
Tvrđava u Jajcu
Nakon obilaska katakombi vrijeme je i za penjanje na tvrđavu. Ona se nalazi na nadmorskoj visini od 470. m i sa vrha se pruža predivan pogled na Jajce. Pretpostavlja se da je sama tvrđava postojala u 13. vijeku, ali je Vojvoda Hrvoje Vukčić pretvorio u respektabilnu vlastelinsku rezidenciju. U vrijeme kraljeva Stjepana Tomaša i njegovog sina Stjepana Tomaševića Jajce je bilo kraljevska rezidencija.
Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu
Nakon obilaska tvrđave smo krenuli ka nešto novijoj istoriji – u muzej AVNOJ-a. U njemu je 29. i 30. novembra 1943. održano 2. zasjedanje AVNOJ-a na kojem je 142. vijećnika donijelo neke od najvažnijih odluka za nastanak Jugoslavije. Tada je i Tito postao maršal. Ispred muzeja se nalazi parna lokomotiva koja je značajna i zbog toga što je dovezla delegate iz Hrvatske i Slovenije na zasjedanje, a napravljena je inače 1903. godine.
Plivski vodopad u Jajcu
Tek nakon obilaska muzeja AVNOJ-a smo otišli do vodopada. Naravno, vodopad je prvo što ugledate kad ulazite u ovaj gradić i često mislim o tome kako je poseban grad koji te na ulazu dočeka ovakvom ljepotom. Vodopad je u stvari ušće Plive u Vrbas, mada mislim da je bolje reći da je to zagrljaj Plive i Vrbasa. Možete ga pogledati sa različitih pozicija, a vjerujem da je najljepše stajati na onom platou kad je baš vruće.
Srednjovjekovne vodenice – mlinčići u Jajcu
Mi smo još uspjeli otići na kratko do Plivskih jezera, odnosno vodenica na Plivi. One su sagrađene u srednjem vijeku i ima ih 20. Ovaj dio je idealan za odmor i bijeg u prirodu i pruža savršen balans onoj istoriji u samom gradu.
Franjevački samostan – kralj Stjepan Tomašević u Jajcu
Spomenuh na početku kraljeve ostatke koji se čuvaju u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Tu je u pripremi takođe i muzej koji će biti zaista impresivan kad bude gotov, a planirano je otvaranje za nekoliko mjeseci. Kraljev grob se nalazi nedaleko od Jajca, odnosno brdo na kojem je sahranjen se vidi iz grada.
Dugo su ljudi tu išli i obilazili grob dok Ćiro Truhelka nije došao i pomjerio stećak, te pronašao i kraljeve ostatke.
Meni je i dalje najveći šok taj da je kralj imao samo 25 godina kad je ubijen. A ono što se često zaboravlja je da je njegova žena, kraljica Mara, odnosno Jelena, u stvari posljednja bosanska kraljica. Katarina Kosača, Stjepanova maćeha, je bila pretposljednja.
U suštini, dva dana su dovoljna da obiđete najveći dio Jajca i da svuda zavirite po malo. I da onda pravite plan za neku novu posjetu, jer ovaj grad – muzej pod vedrim nebom zaista krije puno toga što vrijedi vidjeti. Mislim da trenutno u Jajcu ima više od 30 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a ono što se meni posebno dopada je što je sve jako blizu, a gdje god se okrenete imate neku novu priču i neku novu sliku.
Mislim da je ovo gradić koji će u neko dogledno vrijeme, uz pametan rad i upravljanje, moći živjeti samo od turizma. Mi smo već tamo sreli puno stranih turista, a takođe moram reći da smo jedva našli smještaj jer je ljeto i sve je bilo zauzeto. I to je jedan od problema – manjak smještajnih kapaciteta. Da sam neki strani investitor, vjerujte da bih investirala upravo u neki mini hotel ili tako neku varijantu u ovom gradu ?
A da odgovorim i na pitanje iz naslova, ako vam već do sada nije jasno ? Zašto treba posjetiti Jajce? Zato što nigdje bolje ne možete shvatiti koliko je sve prolazno. A to je lekcija koju mi na ovim prostorima definitivno trebamo naučiti.
Po prvi put u Jajcu se održala manifestacija „Dani srednjovjekovlja“, koja je okupila viteške grupe iz BiH i okruženja.
Nakon okupljanja vitezova u gradskom parku nadomak vodopada uslijedio je mimohod vitezova do tvrđave, gdje je upriličen prijem kod kralja, a nakon toga i viteške igre.
Na ovoj manifestaciji učestovale viteške grupe iz gradova koje su usko vezane s Jajcem. Prije svega iz Stoca došli su vitezovi Herceg Stjepana, iz Klisa došli su vitezovi Petra Kružića.
Također, stigli su vitezovi iz Šibenika, a ova dva grada su povezana graditeljski. U srednjem vijeku Jajčani su se školovali u Dalmaciji u Šibeniku.
Dani srednjovjekovlja predstavljaju jednu od rijetkih kulturno-turističkih manifestacija koja ima za cilj predstaviti bogatu srednjovjekovnu baštinu u našoj zemlji, a posebnu dimenziju joj daje činjenica da se održava u kraljevskom gradu Jajcu, gdje je stolovao posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević.
Program za djecu
U okviru ove manifestacije organizatori su pripremili program za djecu pa tako priređena im je lutkarska radionica, škola mačevanja i streličarstva te performansi s vatrom.
Organizator ove manifestacije je Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala, a generalni pokrovitelj je Općina Jajce.
Otvorena izložba
Ova manifestacija otvorena je gostujućom izložbom „U potrazi za bosanskim srednjovjekovljem – Pavao Anđelić”. Autorica izložbe je magistar arheologije Samra Terzić.
Izložba je otvorena za posjetitelje do 11. jula u prostorijama Etno muzeja Jajca koji se nalazi u zgradi Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca.
S koje god strane da dolazi u Jajce, putnik slijedi rijeke – Plivu ili Vrbas, njihov zeleni ili plavi trag, koji ga nepogrješivo vodi do grada kojem je priroda tako izdašno podarila uslove za život
Na obalama Vrbasa i Plive uzdiže se jedan od najljepših gradova u BiH – grad svjetla, kamena i vode, kraljevski grad, muzej pod vedrim nebom, grad s 29 nacionalnih spomenika – grad Jajce.
Veličanstveni, 21 metar visoki vodopad, među 12 najljepših na svijetu, ukrašava sam centar grada, čineći Jajce jedinstvenim u svijetu.
Ova rijetkost svakog ljeta privuče veliki broj turista i skakača iz različitih krajeva. Razlog je sportsko-turistička manifestacija Međunarodni skokovi s vodopada u Jajcu, koje na ovom mjestu vrijedno i uspješno organizuje JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”.
Malo i Veliko plivsko jezero, nadomak grada, mjesta su svojevrsnog odmora, te su pogodna za razvoj svih sportova na vodi.
Sjedište bosanskih kraljeva
Arheološka nalazišta, otkrivena u samom centru grada, ukazuju da su ljudi na ovim prostorima živjeli još prije 6.000 godina. Posebno su značajna nalazišta iz rimskog doba, među kojima su Hram boga Mitrasa i nekropole iz 4. vijeka.
Jajce se u pisanom dokumentu prvi put spominje 1396. godine u kojem se osnivač grada Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350. – 1416.) naziva “conte di Jajcze”. Ime Jajce potječe, najvjerovatnije, od jajolike stijene na kojoj je sagrađena tvrđava.
U 15. vijeku Jajce je bilo sjedište bosanskih kraljeva, a ovdje je 1461. godine krunisan posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević.
Za vrijeme turske vladavine u Jajcu se nalazilo više obrazovnih ustanova, izgrađeno je kupatilo – hamam, čiji ostaci su i danas sačuvani, a u okolini su bili i značajni prepisivački centri. Iz tog perioda mnogo je građevina, ali posebno mjesto zauzima džamija Esme Sultanije.
Tursku upravu zamjenjuje Austro-Ugarska monarhija 1878. godine. Gradi se za to doba najveća hidrocentrala u ovom dijelu Evrope, pa je vodopad bio osvijetljen još u 19. vijeku. U tom periodu izgrađena je željeznička pruga Jajce – Lašva i Jajce – Mliništa, te cesta Jajce – Banja Luka.
Prva inicijativa za upis Jajca na Listu svjetske baštine UNESCO-a pokrenuta je još 1979. godine. Inicijativa je ponovo oživljena 2005. godine.
JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”
Svečanim otvaranjem prve gostujuće izložbe iz Visokog „U potrazi za bosanskim srednjovjekovljem – Pavao Anđelić” počela je manifestacija „Dani srednjovjekovlja” u Jajcu.
Svečana povorka
Centralni programski sadržaj bit će održan 6. jula, kada se očekuje dolazak srednjovjekovnih družina iz BiH i okruženja, gdje će se organizirati svečana povorka kroz grad, prijem kod kralja te radionice mačevanja i streličarstva.
Večernji program obogatit će nastup istaknute grupe „Ensemble Audiatur” iz Zagreba koja izvodi srednjovjekovnu muziku, korale, gregorijanske napjeve te muziku trubadura i dvorskih plesova.
„Dani srednjovjekovlja“ predstavljaju jednu od rijetkih kulturno-turističkih manifestacija koja ima za cilj predstaviti bogatu srednjovjekovnu baštinu u Bosni i Hercegovini, a poseban akcent joj daje činjenica da se održava u kraljevskom gradu Jajcu.
Organizator i pokrovitelj
Organizator ove manifestacije je Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala, a generalni pokrovitelj Općina Jajce.
Najstariji teatarski festival u Bosni i Hercegovini, Pozorišne/kazališne igre BiH, ove godine održat će se 37. put, od 1. do 9. jula, a publika će u takmičarskom programu vidjeti sedam predstava.
Selektor igara, teatrolog i dramski pisac Almir Bašović, naglasio je da su još neke predstave zaslužile doći u Jajce, ali da su komadi koji će igrati na sceni Doma kultura obilježili prošlu godinu.
Festival će otvoriti predstava Narodnog pozorišta Sarajevo “Sve se nekako preživi osim smrti”, rađena po tekstu Ljubice Ostojić u režiji Dine Mustafića. Komad je jedna vrsta hommagea gradu. Porodica kao egzistencijalni osnov u ovoj se predstavi tretira preko različitih vremenskih perspektiva likova koje se upisuju u sliku grada, a dramska napetost se suptilno gradi na odnosu među generacijama, ali i na odnosu “Sarajevo nekada – Sarajevo sada”.
Pozorište Prijedor u Jajce dolazi sa predstavom “Sve o ženama”, rađenom po najizvođenijem komadu hrvatskog dramatičara Mire Gavrana, u režiji Darka Cvijetića. Predstava donosi relaksirajuću pohvalu igri kao temelju teatra, a petnaest likova podsjećaju na to da je teatar i mjesto na kojem se možemo dobro zabaviti.
“Romeo i Julija” Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, u režiji Selme Spahić, potvrđuje visoke ambicije zeničke teatarske kuće u posljednjih nekoliko sezona. Shakespeareova priča o tragičnim posljedicama do kojih dovodi sukob među porodicama u ovoj je predstavi prebačena u naše postratno društvo u kojem su mladi ljudi osuđeni na to da trpe zbog sukoba “svojih” kolektiva.
U Jajcu će igrati i SARTR-ova “Jedvanosimsoboakalomistobo”, predstava rađena po dramskom tekstu mlade dramaturginje Nejre Babić uz koautorstvo reditelja Aleša Kurta, koja kroz crni humor tretira svakodnevna poniženja koja nam kao građanima BiH priređuje veliki mehanizam naše birokratije.
Koprodukcija banjalučkog Narodnog pozorišta i Pozorišta iz Prijedora, “Sabirni centar”, također će gostovati na Igrama. Suptilnim intervencijama na drami Dušana Kovačevića, reditelj ove predstave Marko Misirača uvodi topose važne za pamćenje Banje Luke, koja je sa smjenom političkog režima doživjela historijski, ekonomski, etički, socijalni i svaki drugi potres.
“Zrno soli ili sretan rođendan, Marina!” naziv je predstave s kojom će se u Jajcu predstaviti Narodno pozorište Tuzla. Tekst i režiju potpisuje slovenačka rediteljica Neda Bric, a predstava je mučna priča o posljedicama rata iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
Hrvatsko narodno kazalište Mostar u Jajce dolazi s klasikom Ive Brešana “Hamlet u selu Mrduša Donja” u režiji Ivana Lea Leme. Ansambl predstave publici nudi nova pitanja igrajući Brešanov samo naizgled stari dramski tekst.
O najboljim predstavama odlučivat će stručni žiri u sastavu: Strajo Krsmanović, Irina Dobnik i Adnan Lugonjić. Žiri publike grada Jajca činit će Igor Lacić, Ilijana Saraf, Senad Alibegović, Pašaga Hodžić i Amela Kavazbašić.
Čuvar ključeva Grada Jajca ove godine će biti dramatičarka i rediteljica Dubravka Zrnčić-Kulenović.
U pratećem programu, uz uobičajene izložbe i promocije knjige, ove godine će nastupiti amaterska pozorišta/kazališta sa monodramama i predstavama za djecu. Tokom festivala bit će upriličen i omaž preminulom pozorišnom i likovnom kritičaru Vojislavu Vujanoviću.
Završne večeri nastupit će pjevačica Vesna Pisarović uz talijanski jazz trio.
Koristimo kolačiće na našoj web stranici kako bismo vam pružili najbolje iskustvo pamteći vaše postavke i ponovljene posjete. Klikom na "Prihvati sve" pristajete na upotrebu SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete kroz web stranicu. Od toga, kolačići koji su kategorizirani po potrebi pohranjuju se u vaš preglednik jer su bitni za rad osnovnih funkcionalnosti web stranice. Također koristimo kolačiće treće strane koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovu web stranicu. Ovi kolačići bit će pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost odustajanja od ovih kolačića. Ali odustajanje od nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Potrebni kolačići apsolutno su bitni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići anonimno osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice.
Kolačić
Trajanje
Opis
cookielawinfo-checkbox-analytics
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Analytics".
cookielawinfo-checkbox-functional
11 months
The cookie is set by GDPR cookie consent to record the user consent for the cookies in the category "Functional".
cookielawinfo-checkbox-necessary
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookies is used to store the user consent for the cookies in the category "Necessary".
cookielawinfo-checkbox-others
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Other.
cookielawinfo-checkbox-performance
11 months
This cookie is set by GDPR Cookie Consent plugin. The cookie is used to store the user consent for the cookies in the category "Performance".
viewed_cookie_policy
11 months
The cookie is set by the GDPR Cookie Consent plugin and is used to store whether or not user has consented to the use of cookies. It does not store any personal data.
Funkcionalni kolačići pomažu u izvršavanju određenih funkcija, poput dijeljenja sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanja povratnih informacija i drugih značajki trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa izvedbe web stranice koji pomažu u pružanju boljeg korisničkog iskustva posjetiteljima.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje interakcije posjetitelja s web lokacijom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o mjernim podacima, broju posjetitelja, stopi napuštanja početne stranice, izvoru prometa itd.
Oglasni kolačići koriste se za pružanje posjetiteljima relevantnih oglasa i marketinških kampanja. Ovi kolačići prate posjetitelje na svim web stranicama i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.