Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, nositelj je razvoja turizma u našem gradu. Proteklih godina Agencija je iznimnim trudom i radom svih uposlenika, vratila jajački turizam “na staze stare slave”, a prema podacima iz 2017. godine grad je posjetilo gotovo 150.000 turista iz svih krajeva svijeta.

Obzirom da se bliži početak nove turističke sezone, a prema nekim parametrima ona je dobrim dijelom već i počela,  posjetili smo novoizabranog ravnatelja Agencije Mijata Sarafa i razgovarali o svim važnijim temama vezanim za turizam i turističku ponudu kraljevskog grada.

Nedavno ste preuzeli poziciju ravnatelja. Možete li nam ukratko predstaviti Vaš plan rada?

Institucija  na čije čelo sam izabran,  obavlja  poslove koji se odnose na nadzor, zaštitu, obnovu  i revitalizaciju kulturno-povijesne i prirodne baštine, te razvoj turističkih potencijala. Područje djelovanja, kako u samom imenu stoji,  je jako veliko. Djelatnici Agencije vrše monitoring  nacionalnih i drugih spomenika i upozoravaju nadležne institucije. Za 2018. godinu plan je angažirati i institucije  koje će moći napraviti presjek stanja u kojem se nalazi naša kulturno-povijesna i prirodna  baština i  napraviti  kategorizaciju  ugroženosti, a nakon toga  tražiti mogućnosti  izrade plana i programa zaštite, rekonstrukcije  i revitalizacija naše baštine. Posebna oblast u Agenciji je razvoj turističkih potencijala. U suradnji sa drugim općinskim institucijama radimo na što boljoj prezentaciji Jajca. S tim ciljem sudjelujemo  na regionalnim i lokalnim sajmovima turizma kako bismo pokazali  bogatstvo, prirodno i kulturno, koje Jajce može ponuditi posjetiteljima. Kada se govori o razvoju turizma moramo biti svjesni svih čimbenika o kojima njegov razvoj ovisi.

Koliko je turizam bitan za razvoj Jajca?

Neću reći ništa novo ako kažem da bi turizam morao biti pokretač razvoja jajačkog gospodarstva. Imamo najbolje mogućnosti za razvoj turizma. Jajce predstavlja najznačajnije kulturno – povijesno središte  sa spomenicima iz svih povijesnih razdoblja od prapovijesti do danas. Prirodna baština je jednako bogata kao i kulturno – povijesna. Bez obzira na takvo bogatstvo, jajački  turizam nije na razini na kojoj bi morao biti. Institucija koju predstavljam će  dati sve od sebe da turizam u Jajcu doživi svoj procvat. Naravno, vraćamo se na ono što sam već rekao – razvoj turizma ne ovisi isključivo o Agenciji. Rekao bih da svi moramo raditi na tome da nam grad bude poželjno turističko odredište.

Kao što znamo Agencija je organizator dvije značajne manifestacije. Hoće li doći do nekih izmjena kada je u pitanju STEP 2018. i skokovi s plivskog vodopada?

Kod ovakvih manifestacija promjene su nužne. U kakvom obliku će te manifestacije izgledati ove godine, još uvijek nije konačno definirano.  Za Sajam turizma i eko proizvodnje bitno je privući veći broj izlagača i posjetitelja i produžiti vrijeme trajanja sajma. Za organizaciju skokova najbitnija je sigurnost skakača (prema pravilima FINE) i posjetitelja. Neću pristati na to da se skokovi održe pod svaku cijenu.

U Jajcu nedostaje više smještajnih kapaciteta. Na koji način se može riješiti taj problem?

Ukoliko želimo ozbiljan razvoj turizma u Jajcu smještajni kapaciteti se moraju povećati. Posjetitelji Jajca uglavnom se u našem gradu zadrže nekoliko sati i odlaze dalje. Prema tome, Jajce  nažalost nije odredište nego stajalište. Ozbiljnije nas agencije upravo zbog nedostatka smještajnih kapaciteta zaobilaze. Posebno velik problem je privatni smještaj. U sklopu STEP-a planirali smo napraviti predavanje ili okrugli stol koji bi nam mogao dati više odgovora na tu temu.

Neki spomenici nisu adekvatno zaštićeni? Što će Agencija u narednom poduzeti na tom planu?

Već sam rekao da je jedan od poslova koje Agencija obavlja praćenja stanja spomenika i upozoravnje nadležnih institucija. Nažalost, mi  sami ih ne možemo zaštiti i obnavljati. Posao Agencije je velik, s druge strane novca, a time i  radnika, posebno osposobljenih radnika je malo. Iz proračuna  općine ne dobijamo dovljno  novca  za funkcioniranje. Najčešći  odgovor na ovakvo stanje je da “Agencija ima novca od prodanih ulaznica na nacionalne spomenike”. Mislim da je tu nametnuto jedno rješenje koje ne odgovara ni Agenciji, a dugoročno gledano niti lokalnoj zajednici, da se novci od prodanih ulaznica na nacionalne spomenike koriste na davanje plaća radnicima Agencije. Borit  ću se za to da novac dobijen od prodaje ulaznica bude ulagan u spomenike, dakle zaštitu, rekonstrukciju i revitalizaciju spomenika. Plaće radnicima bi trebala isplaćivati općina. Od spomenika koji su u lošem stanju ističe se tvrđava, posebno zid na kojem je portal i grb Kotromanića. I ovu priliku koristim da upozorim nadležne institucije sa svih razina vlasti na taj problem. Sahat kula je možda u još goroj situaciji, s tim da smo u realizaciji projekta koji ima za cilj izradu dokumentacije i obnovu Sahat kule. Pojedine spomenike smo već obnavljali, ali očito nestručno i loše, jer već nakon nekoliko godina na njima imamo velikih oštećenja. U ovoj skupini  se ističu Mitrej i Zgrada finacija. Važno pitanje za Agenciju svakako je pitanje zaštite Plive, kompleksa mlinčića na Plivi  i Plivskih jezera. Najčešći tretman naših  jezera  je da su to prije svega hidroenergetski objekti. S druge strane  to područje  uživa zaštitu kao Nacionalni spomenik BIH. Međutim, ovo područje nije još zaštićeno u skladu sa standardima  Međunarodne unije za  zaštitu prirode (IUCN) koji bi garantirali trajnu zaštitu i definirali oblike i načine korištenja prostora. U  godišnjem planu za 2018. svakako će posebno mjesto imati Pliva, Plivska  jezera i njihova zaštita. Potrebno je angažirati institucije  koje će odrediti pravac djelovanja u zaštiti kako naših jezera tako i druge prirodne baštine. U ovoj godini potrebno je osigurati uvjete koji će omogućiti zaštitu kanjona  i voda Vrbasa i Ugra te Ranča.

Što Jajcu nedostaje da bi uistinu bio među vodećim gradovima u našoj zemlji po pitanju turizma?

Na predstavljnjima Jajca volimo se pohvaliti time da Jajce ima najveće bogatstvo  kulturno-povijesne i prirodne baštine u BiH. Takav stav možemo lako argumentirano braniti i nije isključivo lokal-patriotski. S obzirom na ovakvo bogatstvo realno je očekivati da Jajce postane i najznačajnija turistička destinacija  naše zemlje. Da bismo taj cilj ostvarili potrebno je puno toga mijenjati. Kada govorimo o promjenama svi mislimo da bi općinske institucije morale raditi svoj posao i tako popraviti sliku Jajca. To je svakako jedan dio te istine. Drugi dio tiče se svijesti svih Jajčana. Morali bismo mijenjati svoje navike i čuvati našu baštinu.

(Jajce Online)

Svjetski dan zaštite šuma obilježava se svake godine 21. marta i taj dan predstavlja priliku da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite. Svjetske šumske površine znatno se smanjuju svake godine, upozoravaju stručnjaci.

Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. 

U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim faktorima od kojih je ugrožena šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita. Ovogodišnjim aktivnostima želi se istaći uloga ne samo šuma nego i svih vrsta drveća koja rastu izvan šuma. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. 

Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda. I uprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.

Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume; 12-20 posto emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.

U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48 posto površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, sa prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18 posto.

Imajući u vidu značaj šuma i šumarstva u Federaciji BiH, kontinuirano se radi na rješavanju problema u ovoj važnoj oblasti prije svega na njenom zakonskom uređenju. Međunarodni dan šuma je upozorenje svima nama da se ne ponašamo kao da “su prirodna bogatstva privatno vlasništvo”, nego da su to bogatstva koja moramo sačuvati i predati generacijama koje dolaze, upozoravaju iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

U povodu Svjetskog dana šuma iz tog ministarstva su pozvali obrazovne institucije (predškolske, školske i fakultete), kao i sve institucije u FBiH koje su odgovorne za stanje u društvu, a prije svega u šumarstvu, da narednih dana, u okviru svojih mogućnosti, organizuju aktivnosti u cilju podizanja svijesti o značaju šuma. 

Na sjednici Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. marta obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.

(klix.ba)