Anto Brtan govori za Turistički.ba: Turizam treba i mora biti snažan pokretač razvoja ove zemlje
Autor: N. Čusto
Anto Brtan direktor je jedne od najaktivnijih turističkih organizacija u Bosni i Hercegovini, Javne ustanove “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”, koja nastupa pod brendom Visit Jajce. Brtan je u intervjuu za turistički.ba govorio o brojnim zanimljivim temama iz oblasti turizma, a za naše čitatelje iznio je i niz vrlo zanimljivih podataka i preporuka turističkom sektoru.
Ljetna turistička sezona gotovo je na izmaku. Kako ocjenjujete ovogodišnje poslovanje turističke privrede Jajca, pa i Bosne i Hercegovine?
“Na kraju mjeseca septembra sa zadovoljstvom možemo zaključiti kako još uvijek imamo značajan broj gostiju u Jajcu, kampera iz zemalja EU, gostiju s Bliskog Istoka i puno individualnih posjeta. Glavni dio turističke sezone bio je izuzetno uspješan, unatoč promjenjivim vremenskim prilikama u junu i julu mjesecu. Tijekom cijeloga ljeta teško je bilo pronaći slobodan ležaj u hotelima ili privatnom smještaju, kao i slobodan stol u našim restoranima. Mislim da su svi iz turističke privrede u Jajcu zadovoljni poslovanjem ove godine. Vjerujemo kako su tome doprinijele i razne kulturno-turističke aktivnosti koje posljednjih nekoliko godina organiziramo u suradnji s našim partnerima iz privatnog sektora iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara, a koje su praćene snažnom marketinškom kampanjom u zemlji i inozemstvu.“
Prema dosadašnjim rezultatima, jesu li oboreni rekordi posjećenosti?
“Prošle smo godine bili iznenađeni rezultatima budući smo još uvijek osjećali posljedice pandemije, te smo 2022. godinu u Agenciji zaključili s porastom broja posjeta na nacionalnim spomenicima gdje se vode statistike više od 17% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ove godine do kraja augusta premašili smo 2022. godinu za više od 1.000 posjeta. Očekujemo kako će rezultati na kraju godine ići do 15% porasta u odnosu na prethodnu godinu. Naše statistike daju osnovu za procjenu uspješnosti cijele turističke privrede, pa se može konstatirati kako je ova godina oborila sve rekorde u poslijeratnom periodu.“
Da li se mijenjaju turistički standardi? Šta je ono što je ove godine najviše zanimalo goste u Jajcu, šta je ono što ih najviše privlači, a šta je ono što bi u budućnosti moglo biti „magnet“ za turiste?
“Turistički standardi se mijenjaju s promjenama kojima smo svi izloženi, ali ono što je najvažnije svakom turistu još uvijek je ljubaznost domaćina, dobra gastro ponuda i dobri turistički sadržaji. Jajce je bogat kulturno-povijesni grad s neprocjenjivim prirodnim ljepotama i to je ono što najviše privlači turiste iz cijeloga svijeta. S obzirom na našu predivnu prirodu, još uvijek nezagađene šume i izvore vode, te velike mogućnosti proizvodnje ekološke hrane za turističke potrebe, smatram kako u tome leži budućnost razvoja turizma u Jajcu, ali i cijeloj našoj domovini. To je i prilika za oživljavanje opustjelih sela i razvoj obiteljskih gospodarstava, ali i povratak naše brojne dijaspore, posebnom mladih ljudi koji s novim idejama i energijom mogu ubrzati te procese. Osim toga, Jajcu je neophodno investiranje u hotelske kapacitete, za početak barem jedan luksuzni hotel s 4 ili 5 zvjezdica, jer nas brojni gosti zaobilaze zbog tog nedostatka. Trebali bismo i puno više poraditi na unaprjeđenju gastronomske ponude, edukaciji ugostiteljskog osoblja i svih osoba koje su na bilo koji način uključene u turističku djelatnost u Jajcu. Nevladine organizacije također mogu biti važna karika u unaprjeđenju turizma, kao što su lovačka, ribolovna i planinarska društva, kajak-kanu-rafting klubovi i dr. Međutim, ne postoji dovoljna zainteresiranost s njihove strane pa se nameće pitanje bi li to bilo najbolje prepustiti privatnom sektoru (organiziranje raftinga, planinarenja i drugih aktivnosti), koji će u tome naći i svoj ekonomski interes.“
Imate li informacije odakle nam najviše gosti dolaze?
“Prema statistikama posljednjih nekoliko godina najviše gostiju nam dolazi iz zemalja okruženja (ex YU), potom iz zemalja Europske Unije, te s Bliskog Istoka. Ove godine je posebno bilo puno turista s Bliskog Istoka poslije ukidanja viza za Saudijsku Arabiju.”
Koje su to zemlje ili regije koje bi nam mogle biti potencijal i kojima bi, uz našu dobru promociju, BiH u budućnosti mogla biti zanimljiva turistička destinacija?
“Mislim da našu kampanju trebamo usmjeriti prema svima, biti prisutni na najznačajnijim svjetskim sajmovima i prezentirati sve turističke potencijale naše zemlje. Europska Unija nam je najbliža i s njima imamo najbolje veze, dijelom i zbog naše brojne dijaspore, zbog čega bismo trebali uložiti više napora u prezentaciju Bosne i Hercegovine na tom tržištu. Kina i Indija kao najmnogoljudnije zemlje na svijetu izazov su i za puno razvijenija turističke tržišta, ali mislim da i mi možemo uz dobru kampanju privući dio gostiju s toga područja. U proljeće ove godine u Jajcu smo ugostili turističke djelatnike iz Indije, koji su bili oduševljeni našim prirodnim i kulturnim ljepotama. Plan im je raditi desetodnevne turističke ture za bogate klijente, od Plitvičkih jezera, Bihaća, Jajca, Mostara do Crne Gore. Za Jajce su čuli prateći objave svjetskih turističkih magazina, gdje smo dva puta proglašeni među 12 najljepših malih gradova na svijetu, ali i kroz koncertne događaje koje organiziramo ispod vodopada. Međutim, ne možemo čekati kad će netko čuti za Bosnu i Hercegovinu već moramo ponosno ponuditi ono s čime raspolažemo.“
Kako vidite budućnost turizma u BiH, može li turizam u perspektivi biti glavna privredna i razvojna grana?
“Turizam ne treba biti glavna privredna i razvojna grana u Bosni i Hercegovini, ali treba i mora biti snažan pokretač razvoja ove zemlje. Vidjeli smo u godinama pandemije koliko je ova privredna grana izložena, ali i koliko joj malo vremena treba za oporavak. Smatram kako bismo trebali usporedno razvijati i druge privredne grane koje prate turizam i tu bi sve razine vlasti trebale dati svoj doprinos. Kada oživimo ruralna područja i kada turistima budemo mogli ponuditi naše domaće proizvode, višednevne odmore u stotinama prelijepih bosanskohercegovačkih sela uz kušanje naših domaćih jela i pića, znat ćemo kako smo na dobrom putu što se tiče razvoja turizma u BiH. Puno možemo naučiti od naših prijatelja iz susjednih zemalja, koje godinama ulažu u razvoj održivog turizma. Tu bih posebno istaknuo Sloveniju s kojom imamo dobru suradnju. Malo mjesto Bohinj u Sloveniji ostvari godišnje više noćenja od većine naših turističkih destinacija i skoro da nema obitelji koja nije uključena u turističku djelatnost, od iznajmljivanja smještaja, proizvodnje domaće hrane do osmišljavanja raznih turističkih sadržaja.”
Imate li savjete za turističku zajednicu, turističke radnike i donosioce odluka u oblasti turizma, na osnovu dosadašnjih iskustava, šta je ono čemu se kompletna branša mora više posvetiti?
“Mislim kako moramo zajedno nastupati u promoviranju Bosne i Hercegovine kao turističke destinacije koju vrijedi posjetiti. Ako smo mi u Jajcu na neki način privukli turiste iz Indije, onda će oni sigurno iskoristiti priliku za posjet Bihaću, Sarajevu i obratno. Ako neke male destinacije nemaju sredstava za nastup na velikim turističkim sajmovima, treba im pomoći jer time promoviramo cijelu našu zemlju. Morali bismo imati više dodira s nadležnim ministarstvom i svim drugim institucijama koje donose odluke vezano za turizam kako bismo mogli ukazati na neke ključne probleme i tražiti rješenja za njihovo otklanjanje. Ako imamo potencijalnog investitora koji je spreman uložiti deset ili pedeset milijuna KM u gradnju hotela u Jajcu ili nekom drugom mjestu, logično bi bilo da se cijeli sustav pokrene kako bi se to što prije realiziralo. Meni je neshvatljivo da posljednje dvije-tri godine na javnim pozivima nadležnog ministarstva ne mogu sudjelovati javne ustanove ili poduzeća, poput Nacionalnog parka Una, JP Parkovi Ljubuški ili JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”, koje su nositelji razvoja turizma u svojim mjestima. Možda oni ne znaju kakvi se sve projekti realiziraju u mnogim turističkim destinacijama i koliko to utječe na razvoj turizma u BiH.
Na primjeru Jajca vidimo koliko dobro može funkcionirati suradnja javnog i privatnog sektora u organiziranju kulturno-turističkih manifestacija, a ta se iskustva mogu primijeniti i na rješavanje nekih drugih problema. Kod nas u Jajcu, a pretpostavljam i u većini drugih turističkih odredišta, jedan od ključnih problema je nedostatak kvalificiranog turističkog osoblja, prije svega kuhara i konobara. Pošto je ovaj turistički portal tek započeo s radom, usuđujem se predložiti suradnju s Agencijom u organiziranju nekog oblika edukativnog seminara za unaprjeđenje gastro ponude, ove godine u Jajcu, a ako se pokaže korisnim onda i u nekim drugim našim destinacijama.”
