Jajce, grad na ušću Plive i Vrbasa, jedan je od najpozitivnijih primjera kada je u pitanju razvoj turizma u BiH. Grad je poznat po svojim jezerima, vodopadu i drugim prirodnim ljepotama, ali i po tome što ima čak 29 nacionalnih spomenika.

Brojni potencijali

Prema podacima Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, grad iz godine u godinu bilježi porast broja turista, a prema najnovijim podacima, 2017. godina bit će rekordna u poslijeratnom periodu.

– Prema našim podacima, zaključno s krajem avgusta, kompletna turistička sezona je bolja nego za cijelu prošlu godinu. Iz godine u godinu povećava se broj posjeta, a što je još važnije turisti se duže zadržavaju u našem gradu. Naravno, bilo je razlike po mjesecima, a izuzetno se ističe četvrti mjesec, koji je daleko najbolji do sada u sezoni, a porast posjeta u odnosu na prošlu godinu zabilježen je i u avgustu. Juni i juli su nešto stagnirali u odnosu na prethodne godine. Ukupno gledajući, veći je broj posjeta nego 2016. godine, iako je ta godina bila najbolja u poslijeratnom periodu – govori Huso Hadžić, direktor Agencije.

Dodaje da, uprkos činjenici da broj turista iz godine u godinu raste, u Jajcu ima prostora i za dodatna ulaganja u turizam, odnosno u infrastrukturu, počevši od samog čišćenje grada i okolice pa do smještajnih kapaciteta.

– Smatram da Jajce ima izuzetnu perspektivu, jer su Jajce i Bosna i Hercegovina sve interesantniji turistima iz cijelog svijeta. Prema informacijama kojima ja raspolažem, svake godine se pojavljuju neke nove zemlje iz kojih turisti ranije nisu dolazili – kaže Hadžić.

Kao i ranijih godina, najveća atrakcija grada je 21 metar visok vodopad, jedini na svijetu u centru grada. Do kraja avgusta ovaj biser prirode posjetilo je više od 70.000 turista, što je veća posjeta u odnosu na cijelu 2016. godinu.

S obzirom na to da turistička sezona još traje, a u 2016. godini su posjete bilježene sve do kraja godine, ova brojka će sasvim sigurno biti još veća.

– Iako je, prema zvaničnim podacima, vodopad najposjećeniji, mislim da je posjeta Plivskim jezerima i mlinčićima ipak veća. Nažalost, na tim lokacijama nemamo brojilo, pa je nemoguće bilo šta precizirati. Ovaj prostor je i dalje neiskorišten, a smatram da ima najveći potencijal za razvoj turizma. Radi se o lokaciji, odnosno destinaciji koja može biti posebno interesantna, naravno s određenim projektima i ulaganjima – ističe Hadžić.

Prirodne vrijednosti

Kada su u pitanju posjete drugim spomenicima, broj turista na tvrđavi i katakombama je na nivou prošle godine, s blagim povećanjem, dok posjeta Etno-muzeju i Mitreju, koji je star oko 1.800 godina, opada, a razlog, prema svemu sudeći, leži u većoj opredijeljenosti turista prema prirodnim vrijednostima Jajca.

Izvući maksimum

– Rekao bih da je Jajce svojevrsni turistički rudnik, a mi smo u posljednje četiri godine, takoreći, pokušali da ga otvorimo. Još nismo ni blizu pola puta u odnosu na ono što Jajce može. U svijetu je teško naći manji grad s tolikim turističkim potencijalima. Zato se nadam da će se istim tempom nastaviti i u narednom periodu, kako bismo izvukli maksimum iz onoga čime ovaj grad raspolaže. Prema svjetskom normama, uz razvoj turizma razvija se 51 privredna grana ili bolje reći razvija se kompletna privreda lokalne zajednice, pa i cijele države – zaključuje direktor Agencije Huso Hadžić.

(avaz.ba)

S koje god strane da dolazi u Jajce, putnik slijedi rijeke – Plivu ili Vrbas, njihov zeleni ili plavi trag, koji ga nepogrešivo vodi do grada kojem je priroda tako izdašno podarila uvjete za ljudsko življenje.

onodrama “Bh stend-drp tragedy”, novi komad prvaka drame Narodnog pozorišta u Sarajevu i jednog od najvećih bosansko-hercegovačkih glumaca Josipa Pejakovića večeras će biti izvedena u Jajcu, u ambijentu scene na otvorenom, na platou katakombi.

Nova monodrama “Bh stend-drp tragedy” jednog od najboljih bosansko-hercegovačkih glumaca Josipa Pejakovića na scenu donosi priču o svom, ali i životu ljudi koji su živjeli i žive u našoj zemlji. „Bh stend-drp tragedy“ je prema njegovim riječima svojevrstan doprinos pomami stand up komedija.

Pozivamo građane Jajca da dođu večeras, utorak, 5. septembra s početkom u 20 sati na platou ispred katakombi i uživaju u monodrami “Bh stend-drp tragedy”. Ulaz je slobodan, a u slučaju kiše predstava će biti izvedena u Domu kulture Jajce.

Ovaj pozorišni komad, svoju premijeru je imao 8. jula u galeriji BKC-a u Sarajevu, u okviru Festivala “Baščaršijske noći”, a do sada monodrama “Bh stend-drp tragedy” bila je izvedena u Živinicama, Kalesiji, Gračanici, Tuzli, Mostaru, Prijedoru, Zenici, Kaknju, Travniku i Žepču.

(opcina jajce)

Nastanak južnog zida tvrđave u Jajcu, na kojem se i nalazi portal s grbom iz vremena Bosanskog kraljevstva, okvirno se datira krajem XIII. stoljeća. Kasnije su na njemu vršene određene izmjene u čijem je sklopu i naknadno otvaranje novog portala s ” heraldičkim ukrasom”, koji je, po mišljenju Đure Baslera, bio izrazito domaća tvorevina.

Ovaj portal s grbom karakterističan je izraz gotičke klesarske umjetnosti, a kao najranije moguće vrijeme njegova nastanka uzima se 1421. godina, kada je Jajce došlo u posjed vladarske dinastije Kotromanića. Široki raspon i nesigurna datacija rezultat su činjenice da klesarska ruka majstora koji je izradio grb u velikoj mjeri sliči onoj koja je određene dijelove radila i u jajačkim katakombama, koje su po nekim drugim karakteristikama starije od 1421.

Arheolog Pavao Anđelić s pravom je smatrao da se nastanak grba na portalu mora pomaknuti bliže sredini XV. stoljeća jer bi se tako njegova pojava podudarala sa jačanjem pozicije Jajca kao stolnog mjesta Bosanskoga kraljevstva. Ono što ovaj grb razlikuje od ostalih spomenika na kojima se javljaju heraldički simboli Bosne ili Kotromanića jest da je on okrenut na suprotnu stranu – umjesto na heraldičku desnu.

Grb na tvrđavi u Jajcu okrenut je naime na lijevu stranu.  Pošto je heraldička desna strana smatrana pozitivnom i časnom, te stoga i pravilnijom, ova je činjenica neke autore navela  na pomisao kako je grb rađen nestručno i heraldički nepravilno. Tome je svakako doprinijela i činjenica da je to jedini poznati primjer bosanskoga grba koji je ovako okrenut.

Čini se malo vjerojatnim da je majstor radio prema usmenim uputama i opisu nekog drugog portala, kako to pretpostavlja Basler, jer se u srednjem vijeku velika pažnja posvećivala načinu na koji će kraljevstvo, vladar ili vladarska dinastija, biti predstavljeni u javnosti.

Ništa se ni u koncepciji, ni u izvedbi, nije smjelo prepustiti slučaju , a to se posebno odnosilo na grbovne predstave. Nedugo nakon osmanskog osvajanja Bosne u ljeto 1463. godine uslijedila je i akcija kralja Matije Korvina kojom je uspio zauzeti veći dio sjeverne Bosne, uključujući i grad Jajce.

Ćiro Truhelka tvrdi da su u to vrijeme prvobitna kasteiska vrata s grbom zazidana, i načinjena su poslije sadašnja vrata tik do njih, te dalje ističe da je dogradnja biće po tome izvršena oko 1464. No, godine 1528. Gazi-Husrev-beg ponovno je osvojio Jajce.

Tako je od pada Jajca pod osmansku vlast heraldički portal ostao nezaštićen i izložen zubu vremena uslijed čega je bio i znatno oštećen. U tom periodu mu nije posvećivana skoro nikakva pažnja da bi tek krajem XIX. i početkom XX . stoljeća počeo privlačiti interes mnogih stranih putnika koji su nakon Austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine putovali novom provincijom Habsburške monarhije i prolazili kroz Jajce.

Neki od njih o tome su ostavili i zapise u kojima su iznosili svoja zapažanja o izgledu i značenju grba na portalu gradske tvrđave. Carski i kraljevski pukovnik Gustav Bancalari (1842. -1900.), koji je 1887. prolazio kroz Jajce, detaljno je opisao portal s grbom, istaknuvši pri tome da je samo od laika čuo da je to kraljevski grb. Također je izrazio sumnju u opravdanost tih tvrdnji jer, prema njegovim saznanjima, bosanski vladari nisu imali krunu u grbu.

Taj grb ga je ponukao da pretpostavi da se tvrđava u prošlosti mogla zvati i Kronenberg ili Kronenstein. Slovenski pisac i putnik Josip Marinko (1848. -1921.) u svojim je bilješkama iz 1898. jajački grb proglasio najznamenitijim detaljem na tvrđavi , istaknuvši da Franjo Rački misli da je to grb bosanskih kraljeva. Budući da se to nije moglo dokazati, Marinko podsjeća daje Zemaljska vlada Bosni i Hercegovini dodijelila sasvim drugi grb. U Bosni je od 8. do 22. rujna 1900. godine boravio i princ Muhamed Ali-paša od Egipta, brat Njegove ekscelencije kediva Abas-paše II, a praunuk egipatskog valije i kediva Muhameda Alija.

Prilikom svog boravka sastavio je putopis u kojem je zabilježio i sljedeću bilješku o kraljevskom grbu u Jajcu: Nedaleko odatle vodič nam je pokazao vrata na kojima je naslikana gornja polovina čovjeka , odrubljenog nosa sa nekim simbolom na glavi. Vodič nam je ustvrdio da je to lik jednog od kraljeva i da mu je na kruni bio nacrtan krst, te da mora biti da su Turci izbrisali taj krst i unakazili nos. Ja mislim da je to ustvari slika koja predstavlja jednog od hrabrih, vjerovatno mađarskih ili, možda ruskih junaka.

I britanski časnik , bojnik vojske Istočnoindijske kompanije, Percy E. Henderson, iznio je svoje mišljenje o portalu i grbu kada je 1909. prolazio kroz Bosnu. On je pretpostavljao da je grb pripadao bosanskome kralju Tvrtku I. Kotromaniću te da je šupljina ispod grba zapravo krila prostoriju u kojoj se čuvao sarkofag tog vladara.

Njegova zemljakinja, Henrietta (Nettie) Huxley Roller (1863. – 1940.), kći čuvenog engleskog biologa i darvinista Thomasa Henryja Huxleya, koja je putovala Europom kao pjevačica , također je o grbu ostavila samo kratak zapis u kojem je konstatirala da vrata nalikuju na kraljevsku grobnicu za koju se priča da potiče iz XIV. stoljeća. Grb koji se nalazi iznad zazidanog prolaza kroz koji se nekada ulazilo unutar gradskih zidina Jajca i dalje predstavlja svojevrsnu heraldičku zagonetku.

Sa sigurnošću se ne može detaljnije govoriti o vremenu njegova nastanka, kao što se ni njegova izrada ne može preciznije pripisati jednom od tri bosanska kralja koja su tijekom XV. stoljeća boravila u Jajcu – Tvrtku II. Tvrtkoviću, Stjepanu Tomašu ili Stjepanu Tomaševiću. Također je teško odgonetnuti razloge zbog kojih je okrenut na drugačiju stranu od svih ostalih heraldičkih spomenika Bosanskog kraljevstva.

Jedino što možemo ustvrditi jeste da bi se u eventualnoj potrazi za prihvatljivijim državnim grbom Bosne i Hercegovine, morali okrenuti i ovom heraldičkom spomeniku kao potencijalnom rješenju kompliciranog bosansko-hercegovačkog grbovnog pitanja.

(autor: dr. sc. Emir O. Filipović / foto: Samed Žužić)