SVEČENI USKRSNI KONCERT

HKD Napredak podružnica Jajce predstavlja jedino kulturno društvo u Jajcu koje svojim radom njeguje kulturu i tradiciju Hrvatskog naroda na području općine Jajce. Stoga Vas molimo da svojim dolaskom podržite Uskrsni koncert.

 

Uskrsni program je jedina manifestacija koja na nivou Općine Jajce obilježava najznačajniji kršćanski blagdan. Održava se već dugi niz godina s kontinuiranim porastom u kvaliteti, posjećenosti i opsegu. Ovogodišnji Uskrsni koncert održat će se 17. travnja 2017. godine na Uskrsni ponedjeljak u Domu kulture u Jajcu s početkom u 19.00 sati, ulaznica je 2KM, a za najmlađe je ulaz besplatan.

Uz neizostavni Napretkov zbor i Mandolinski sastav koji će nastupati na ovogodišnjem koncertu uz Veliki crkveni zbor i zbor Frame Jajce, gost ovogodišnjeg svečanog Uskrsnog koncerta jest Mješoviti zbor Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz podružnice Kreševo koji se rado odazvao našem pozivu.

Nadamo se da će i ove godine kao i prethodnih, dvorana Doma kulture biti posjećena i da ćete zajedno s nama proslaviti naš najznačajniji blagdan te nastaviti tradiciju održavanja ovog kao i svih ostalih koncerata i manifestacija u organizaciji HKD Napredak podružnica Jajce.

 

 

 

 

HKD Napredak podružnica Jajce

READ MORE

10 NAJLJEPŠIH SREDNJOVJEKOVNIH TVRĐAVA U BIH

U srednjovjekovnoj Bosni postojalo je više malih društvenih zajednica koje su često ratovale. U tom periodu u našoj zemlji nastao je veliki broj tvrđava.

Deset najljepših za istraživanje preporučio je portal The Culture Trip:

 

10. Jajce

Jajačka tvrđava je tvrđava u bosanskohercegovačkom gradu Jajcu. Tvrđava se nalazi u kompleksu Staroga grada. Pretpostavlja se da je sagrađena u 13. stoljeću.

Na jugozapadu je ulaz s kraljevskim grbom. Tvrđava pokriva površinu od 11.200 m2, a dužina zidova iznosi 1300 metara.

Tvrđavu je sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić koji je i osnivač Jajca. To je bilo sjedište kraljeva čiji su grbovi urezani na dvorcu. Zidovi su visoki i dvorac je sagrađen na brežuljku koji je u obliku jajeta, rijeke Pliva i Vrbas su ujedno i zaštita dvorca. Cijelo područje je zemljopisno i povijesno zanimljivo.

 

9. Tešanjska tvrđava

Tešanjska tvrđava je srednjovjekovna i osmanska tvrđava na području općine Tešanj, Bosna i Hercegovina.

Stari grad je sagrađen u središtu Tešnja, na jednom strmom i stjenovitom brijegu, uz rijeku Tešanjku.

Tehnika zidanja koja je primijenjena pri gradnji tešanjske tvrđave zajednička je za sve srednjevjekovne bosanske gradove. Koristila se kamena oplata u koju se sipala kaša od lomljenog kamena i krečnog maltera. Zid je debeo 2.40 m, od toga prsobran je 1.50 m, a 0.90 m je korišteno za saobraćaj. Visina obimnih zidova je od 2 do 10 m. Bilo je nekoliko kula, građenih u različitim periodima.Ispred kula prokopan je jarak, koji je pred kapijom bio premošten drvenim mostom.

Osmanlije su 1520. godine zatekle spaljen i porušen grad i takvog su ga držale sve do 17.vijeka. Tada je tvrđava renovisana i prilagođena za savremeniji način borbe, a novi, dograđeni dio, dao je gradu sasvim novu fizionomiju. Osmanlije su prvo izgradile iz temelja Krnju kulu na mjestu nekadašnje donžon kule, zatim cisternu za 70.000 l vode. Iznad cisterne bio je prostor za djelovanje manjih topova kroz pet otvora u zidu kule. Pristup je omogućen preko debelog zida i male četvrtaste kule na koju se penjalo kamenim stepeništem iz dvorišta. Izgrađena su po dva bunkera pokrivena bačvastim svodom.

Kasnije je izgrađena Dizdareva kula, zaštitni zid dug 90 metara, sagrađena je tabija, u osnovi nepravilni krug, prečnika 23 m. Kroz sredinu tabije je bio prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.

Ispod tvrđave, krajem 17. ili početkom 18. stoljeća sagrađena je sahat-kula.

Tvrđava leži na nadmorskoj visini od 305 m. Ukupna površina iznosi 5600 m2, a obim 390 m. Dužina je 120 m, a najveća širina 80 m. Tešanjska tvrđava je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

 

8. Bijela tabija

Bijela tabija je kula na cesti Dariva – Mošćanica, na istočnoj visinskoj koti sarajevske kotline. Podignuta je na mjestu srednjovjekovne tvrđave, sagrađene oko 1550. godine. Gornji dio Tabije u krupnim kamenim blokovima nastao je u austro-ugarskom periodu. Kula je bila od velikog značaja za odbranu grada prilikom napada austrijskog princa Eugena Savojskog u 17. vijeku, te austrougarske vojske 1878. godine.

Bijela tabija se nalazi unutar graditeljske cjeline Stari grad Vratnik koja je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

 

7. Travnička tvrđava

Travnička tvrđava ili Stari grad Travnik se nalazi u srednjobosanskom gradu Travniku.Neki arheolozi i povijesničari smatraju da je ovdje postojalo neolitsko naselje. Stari grad je izgrađen u prvoj polovici 15. stoljeća za vrijeme bosanskog kralja Ostoje ili kralja Tvrtka II. Kotromanića. Nije poznato kako su ga Turci osvojili, ali se zna da su nadograđivali i proširavali tvrđavu. Za vremena Austro-Ugarske tvrđava se naziva Kastel ili Kaštel.

Smatra se jednom od najbolje očuvanih tvrđava u BiH.

 

6. Stari grad Ostrožac

Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i turski grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i istoimenog naselja, na 12 km od Bihaća prema Bosanskoj Krupi, na mjestu gdje se račva put za Cazin.

Tvrđava je nepravilnog kružnog oblika sa kapikulom i kružnom branič-kulom uz koji se nalazi bunar. Prvi spomen tvrđave je iz 1286. Tvrđava je u posjedu knezova Babonića-Blagajskih (knezovi Ostroški). Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Pada u ruke Osmanlija 1577. Ima svog dizdara. Od 17. st. tu je sjedište Ostrožačke kapetanije koja je najjača u Bosanskoj krajini. Dizdari i kapetani bili su Beširevići (Mehmedaga 1700-1716; Omeraga 1730). Osmanlije dograđuju tvrđavu u južnom dijelu oko 1700. Sjeverni srednjovjekovni dio grada prozvao se narodnim, a južni dio grada gospodskim. Tu je 1833. bilo 28 topova. Od 1836. Ostrožac je mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u protivljenju reformama sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz loze Beširevića Murad-beg Beširević. Mehmed-beg Beširević je tvrđavu 1902. prodao bihaćkom sreskom načelniku Lotharu von Berksu (austrijski grof, loza Habsburg) koji ga je restaurirao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ostrožac je jedno vrijeme bio sjedište vrhovnog štaba NOR-a. Od 1967. do 1992. godine u dvorištu utvrde je djelovala kolonija skulptura Ostrošca.

 

5. Stari grad Blagaj

Stari grad Blagaj, poznat i kao Bona ili Stjepan-grad je tvrđava na području naselja Blagaj (Mostar), Bosna i Hercegovina.

Nalazi se na vrhu kraškog brda iznad vrela rijeke Bune. Pristup u vidu oštrih serpentina, 2 m uska i 900 m duga konjska staza, vodi do ulaza u najčvršćem istočnom zidu predvorja.Blagajska tvrđava je situirana na zaravnjenom terenu u obliku izduženog trokuta površine od oko 2 hektara. U jednom kutu su ostaci ilirske gradine, u drugom ostaci rimskog castruma, i u trećem ostaci srednjevjekovnog odnosno tvrđave iz osmanlijskog perioda. Zidovi su dobrim dijelom sačuvani do 12 m. visine, a debljina se kreće od 1,5 do 2,0 m.

Na zapadnoj strani bila je kula do koje su vodile stepenice. Grad je imao drvenu palaču sagrađenu u XIV stoljeću. U južnom zidu bio je tajni prolaz za izlazak u slučaju opasnosti.

Središnji prostor zauzima objekat sa cisternom, džamija i stambeni objekat, nastali u osmanskom periodu. Sve je bilo kratko u funkciji jer je posada radije boravila u gradu ispod tvrđave. Po opisu Evlije Čelebije iz XVII-og stoljeća – grad izgleda kao da je sada sagrađen. Ispod grada, uz sami put su ostaci muslimanskog groblja Šehitluk čiji spomenici gotovo potpuno su uništeni.

Stari grad Blagaj je nacionalni spomenik.

 

4. Srebrenik (Tvrđava, Srebrenik)

Srebrenik je tvrđava u Bosni i Hercegovini koja se nalazi iznad istoimenog naselja, sjeverno od Tuzle, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tijekom srednjeg vijeka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. stoljeća i Osmanskog carstva. Smještena je na usamljenoj kamenoj stijeni i jedini način ulaska u nju je drveni most koji preko provalije povezuje samu stijenu sa ostatkom uzvisine, što je čini neosvojivom na juriš. Prvi put se spominje 15. veljače 1333. godine u ugovoru koji su pod Srebrenikom (tzv. Srebrenička povelja) sklopili ban Stjepan II. Kotromanić (1322. – 1353.) s jedne i predstavnici Dubrovačke republike s druge strane o ustupanju Stona, Pelješca, Prevlake i još nekih posjeda Republici u zamjenu za godišnji danak od 500 perperâ. Od 1393. godine, kada su ga Mađari prvi put osvojili, pa do 1512., kada su ga Osmanlije konačno i trajno zauzele, više puta je osvajan i opsjedan.

 

3. Bobovac

Bobovac, stolno mjesto naših bosanskih kraljeva, je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša. Nalazi se nedaleko od sela Mijakovići i Dragovići, u općini Vareš. Gradu se može prići iz dva smjera, i to od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonalnog oblika oko 40 metara dužine i oko 25 metara širine, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.

 

2. Počitelj

Počitelj je naseljeno mjesto u općini Čapljina, Bosna i Hercegovina. Počitelj je historijsko naselje orijentalno-mediteranskog karaktera smješteno u dolini rijeke Neretve i jedna od najljepših kulturno-historijskih cjelina u Bosni i Hercegovini.

Porijeklo imena

Ime Počitelj ukazuje na arhaično porijeklo. Etimologija imena Počitelj nije riješena. Jedni smatraju da je ime Počitelj izvedeno od glagola počivati; drugi da je ime kastelana toga grada dalo gradu ime Počitelj; treći da su učeni ljudi ‘poštovana gospoda’ uslovili ime Počitelja; četvrti da se porijeklo imena Počitelja treba tražiti u hungarizmu ‘čitelj’, italijanski ‘cittadela’, kao izrazu za grad, utvrdu; peti da se radi o glagolu čitati, … Po svemu, čini se da će pronalaženje rješenja za porijeklo imena Počitelja i dalje zaokupljati interes javnosti i struke.

 

1. Dobojska tvrđava

Dobojska tvrđava (ili Gradina) potiče iz 13. stoljeća i nalazi se u samom gradu Doboju koji se i razvio oko nje. Početkom 21. stoljeća je rekonstruirana naporima „Organizacije za razvoj turizma regije Doboj ROTOR“, koja njom upravlja, uz financijsku pomoć „Švedske međunarodne organizacije za razvoj i suradnju“ i „Regionalnog centra za zaštitu životne sredine“. Danas je jedna od turističkih atrakcija Bosne i Hercegovine i značajan kulturno-povijesni spomenik pod zaštitom države.

 

 

(hayat.ba)

READ MORE

AGENCIJA JAJCE NA SAJMU TURIZMA U BEOGRADU

Na Beogradskom sajmu otvoren je Međunarodni sajam turizma, na kojem od 23. do 26. Februara/Veljače učestovalo 1.100 izlagača iz 56 zemalja.

Direktor JU Agencije Jajce Huso Hadžić, učestovo je na 39. međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Kroz prospekte i druge promotivne materijale Agencije prezentovo je sve turističke potencijale grada Jajca.

Obavio je razgovore i sklopio dogovore sa više turističkih agencija po pitanju dolaska turista u Jajce.

Uporedo sa Sajmom turizma na Beogradskom sajmu održane su još tri manifestacije: Međunarodni sajam opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo HORECA, Sajam vina BeoWine i Sajam suvenira.

READ MORE

ZABILJEŽEN RAST BROJA TURISTA ZA VIŠE OD 11 POSTO

BiH je prošle godine posjetilo 1.148.530 turista, što je više za 11,6 posto  nego prethodne godine.

Turisti su prošle godine ostvarili 2.376.743 noćenja, što je više za 10,9 posto  nego 2015. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Broj noćenja domaćih turista prošle godine već je za 2,5 posto, a stranih za 15,1 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja, učešće domaćih turista je 30,9 posto, a stranih 69,1 odsto.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 11,9 posto, zatim turisti iz Srbije 8,4 posto, Turske 8,1 posto, Italije 6,5 posto, Slovenije šest posto, Poljske 4,1 odsto, te Njemačke četiri posto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 51 posto noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u BiH prošle godine, na prvom mjestu je Malta sa prosječnim zadržavanjem od 5,5 noći, slijede Južnoafrička Republika sa 3,9 noći, Irska sa 3,5 noći, te Litvanija i Kuvajt sa po 3,4 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti “hoteli i sličan smještaj”, sa učešćem od 92,4 posto.

 

 

(Fokus.ba)

READ MORE

TOP 30 TURISTIČKIH DESTINACIJA U BIH

Donosimo Vam listu od trideset najinteresantnijih destinacija za posjetiti u Bosni i Hercegovini.

 

  1. Sarajevo-Baščaršija
  2. Prokoško Jezero
  3. Vrelo Bosne
  4. Mostar
  5. Plivska jezera, Jajce
  6. Vodopadi Kravice
  7. Kastel,Banja Luka
  8. Nacionalni Park Sutjeska
  9. Jahorina
  10. Bjelašnica
  11. Travnik-Stari grad
  12. Etno Selo Međugorje
  13. Nacionalni park Una
  14. Kanjon rijeke Tare
  15. Eko Kamp Ljekarice
  16. Panonska jezera, Tuzla
  17. Park prirode Hutovo Blato
  18. Tvrđava Gradina, Tešanj
  19. Stari grad Blagaj-Buna
  20. Bosanskohercegovačka prašuma Perućica
  21. Spomenik prirode, spilja Vjetrenica
  22. Stari grad Počitelj
  23. Kraljeva Sutjeska-Bobovac
  24. Bosanska Troja – Gabela
  25. Bosanske piramide – Visoko
  26. Dobojska tvrđava Gradina
  27. Kamene kugle – Zavidovići
  28. Park prirode Tajan – Zavidovići
  29. Kanjon rijeke Rakitnice
  30. Bosansko more – Neum

 

(pozitivne.info)

READ MORE

Lonely Planet – Welcome to Jajce

Jajce bills itself as Bosnia’s ‘Open Air Museum’, and boasts an impressive urban waterfall right in the town centre. The fortified Old Town climbs a steep rocky knoll to the powerful, ruined castle where Bosnia’s medieval kings were once crowned.

More about Jajce on: Jajce-Lonely Planet

 

 

READ MORE

2016. GODINE, BIH POSJETILO 1,1 MILIONA TURISTA

U periodu januar – decembar 2016. turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.148.530 posjeta, što je više za 11,6 posto i 2.376.743 noćenja, što je više za 10,9 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

Broj noćenja domaćih turista prošle godine bio je viši za 2,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 15,1 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 30,9 posto dok je 69,1 posto bilo učešće stranih turista, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (11,9 posto), Srbije (8,4), Turske (8,1), Italije (6,5), Slovenije (6,0), Poljske (4,1) i Njemačke (4,0) što je ukupno 49 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 51 posto noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti sa Malte sa prosječnim zadržavanjem od 5,5 noći, iz Južnoafričke Republike sa 3,9 noći, Irska se 3,5 noći, te Litvanije i Kuvajta sa po3,4 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,4 posto.

 

 

(Fena)

READ MORE

JAJAČKE VODENICE NA PLIVI – VIDEO

Zanemariti plivske vodenice i druge ljepote i kulturno historijske vrijednosti Jajca isto je što imati najljepšu knjigu poezije, sklopiti je i baciti u grmlje, ili jedan divan orkestar zatvoriti u ćeliju pa neka sam sebi svira.

VIDEO:

Ne znam koga te stare drvene vodenice još nisu privačile:

U davna vremena nesretno zaljubljene, krčioce njiva i proizvodače žita,mlinare i pekare. Poslije su dolazili turisti iz Evrope i svijeta,đačke ekskurzije iz BiH i ex Juge, izletnici iz bliže i malo dalje okolice, slikari, pjesnici, novinari, snimatelji, prodavači suvenira, sretni zaljubljenici,prosjaci..

Svak bi se tu osjetio raspoložen, svjež i nadahnut.

Na sedrenoj prečazi od okera, umbre i kromoksida između dva smaragdno kobaltna jezera (Džola) gornjeg većeg i donjeg nižeg, manjeg i okruglijeg vodenice i sad stoje na svojim vitkim drvenim nogama i trepere kao pradavne neolitske sojenice (možda baš njihove pranane) nad svojim drvenim, razigranim točkovima s kašičicama i poput hitrih vretena predu tu bistru vodu.

Ta bijelo-plavičasta raspršena voda za koju se otimaju sićušne duge, a onda se ispod uskih mlazeva slavina pod vještim prstima točkova mota u bijela klupka, zatim ta klupka se spliću u pletenice slapčića pa se dolje niže opet upredaju u repuhu i plićacima te otiču i tkaju malo jezero oko kojeg su ponjave od trske i šaše, a na njemu ogledala livada, njiva i brdaprošaranih sivo-bijelim pjegama stijena.obnmlin3

Ranije su te vodenice mljele sve vrste žita a u zadnje vrijeme najviše domaći kukuruz i pšenicu za pogače i maslenice. Ubjeljivali su mlinare, mlinarice i konjske grive mlivom, a muzika kamenih žvrnjeva,bubnjanje badnjeva i klokot vode na drvenim žljebama i ispod zapornica udahnjivale su praiskonski osjećaj vječnog jutra i kad je bila najveća žega. Oko njih sa svih strana biserne perle malih vodopada gdje je voda iz gornjeg rado skakala i uranjala u donje jezero.

Kažu da ih je bilo 33, sasvim slučajno kao bobaka u tespihu. Od svog prvog susreta i prvih svojih poteza perom i kistom pred njima pamtim ih 27. Ostale su, vele, bile stupe za sukno pa prestale valjati i u zanemaru propale. Sada ih je samo dvadesetak. Većina ih je sa četverostranim krovovima koji su upijali prostor, ali i tih nekoliko sa dvostranim sa širokim strehama stvarale su ugođaj. Male ćuprijice od smrčevih i bukovih greda povezivale su ih sve baš kao svileni gajtan na tespihu.

Bilo je lijepo vidjeti starije ljude i žene kako na zapornicama iznad badnjeva uzimaju abdest i dostojanstveno klanjaju pred ulazom u svoje mlinove ili unutra pred košem žita i sandukom brašna kao pred mihrabom.

Vodenice pamte mnoga regionalna, republička, ex državna prvenstva u kajaku na mirnim vodama na velikom jezeru i brojne iskričave oči mladih sportista koje su ih ushićeno gledale. Međutim, mnogi su vidjeli i brojne druge skoro iste takve vodenice na čitavom toku Plive.Dok je bilo harmoničnog života i turizma od kojeg se lomio povelik komad svakom, onda je to svakog vuklo u Jajce. Što su vodenice, plivska jezera i ostale ljepote i dobra zanemareni jeste šteta, sramota pa čak i grijehota, ali ni pomuke, zanemareni su autohtoni i autoritativni Jajčani, iz sve tri fele ih je malo ili nimalo, a zna se kojih je bilo najviše, sad ih skoro i nema, kojih je bilo najmanje, nema ih nikako. Njihovih bajrama, božića, pjesama, igara i izložbi je najviše u Skandinaviji, ali i na još tri daleka kontinenta…Okolo su nicala seoca, pa sela i tako se kroz vijekove redao krov do krova, oranica do oranice i povezalo se s gradom. Ima tu Mlinara, Mlinarevića, Mlinarića, Mliva, Plivaca, Stupara i slično.

Kao dječak od 14 godina tu sam kraj vodenica upoznao jednog starog ali pravog slikara Stjepana Bakovića iz Dubrovnika koji me je ohrabrio i poklonio mi prve akvarel bojice. Zahvaljujući barba Stipi još više sam zavolio slike i želio sam da ih pravim. Od prekrasnih slika koje su naslikali brojni poznati slikari mogla bi se sastaviti velika galerijska zbirka.

Evo samo imena za koje znam:

Petar Šain, Rizah Štetić, Vojo Dimitrijević, Muhamed i Hakija Kulenović, Mario Mikulić, Štaljo, Mersad Berber, a jednomvno mi je govorio i poznati mostarski akvarelista Karlo Afan de Riverda da se sprema da ih slika.Sada kod nekih Holanđana nalazim pune albume foto uspomena na Jajce, kao i na Mostar, Tekiju na Buni, Počitelj, Plitvice, Slunj, Skradin, Split, Hvar, Dubrovnik itd. Jedan od tih Holanđana (slučajno i moj prijatelj) imao je ideju da malo poviše vodenica napravi golemu vjetrenjaču čije bi mehanizme i krila pokretala voda…”

 

(Ismet Ramljak, akademski slikar/Jajce grad muzej)

(video, foto/JU Agencija Jajce)

READ MORE
CroatiaBosniaEnglishGermanDutchTurkeySaudi ArabiaItalyPoland