Rijeka Pliva je lijeva pritoka Vrbasa, smatra se da je sedronosna jer u svom koritu ima niz sedrenih barijera i ruši se preko sedrene barijere sa visine od 25 do 30 m u Vrbas. Bogata je vodom i u ljetnim mjesecima.
Od izvora do jezera teče uglavnom pravcem JZ – SI, a od jezera do Jajca gotovo Z-I. Sve njene pritoke, počevši od najvažnije Janja, imaju tokove paralelne sa tokom Vrbasa,uglavnom dinarskog pravca. Takav pravac uslovljen je tektonski. Izvori Plive su također tektonski predisponirani.

 
U predjelu Velikog i Malog jezera došlo je do izdizanja krednih naslaga u odnosu na neogenske konglomerate, lapore i slatkovodne krečnjake. Neogen je potonuo duž velikog rasjeda Dobrika i rasjeda pred ulazom u Malo jezero na Plivi, preko puta Zaskoplja. Tektonski odnosi južno od Velikog i Malog jezera jako su komplikovani. Tu se javljaju filitni škrljaci, sivi krečnjaci,paleozojske stijene sa kloritnim ulošcima i dr.
Veliko jezero u pravac Z – I nastalo je na sudaru toka sa kvaredioritima i verfenima u Prisoju, na izlazu iz filita, te na rukavu su se natoložile velike količine sedre.

 
Dužina Plive je 30 km, izvire ispod površine na podnožju Jastrebnjaka i Smiljevca iz više vrela od kojih su dva glavna.
Na osnovi geomorfoloških i hidrografskih opažanja na terenu iznesena su mišljenja o pravcu podzemnog oticanja iz Kupreškog i Glamočkog Polja, a s tim u vezi i pravac oticanja voda iz tih polja ranije i danas. Ujedno je izneseno i mišljenje o vodomeđi Ponta i Jadrana u ta dva polja, te o pravcu oticanja i mjestu bifurkacije kao i vodomeđi Plive i Sane. Također, značajno je na kojoj se visini nalazi bifurkacija podzemnog toka u pravcu izvora tih rijeka, s obzirom na visinu eventualne akumulacije u obje rijeke u cilju podizanja hidrocentrala.


Dolazi do problemskog pitanje pojave sedre u nekim našim rijekama, dakle Pliva nije sedronosna do ušća Janja, koji je sedronosan, od Janjskog vrela u Strojicana. U slivu su još sedronosne rijeke Sokošnica i Volarica. I u slivu Plive je konstatovano da su sedronosni oni vodeni tokovi koji teku iz ili preko dolomita, u dijelovima toka gdje on naiđe na prirodne barijere.

Rad je napisao Tvrtko Kanaet, objavljen je u Geografskom pregledu 1959. godine, a izdavač je Geografsko društvo Bosne i Hercegovine.
Više o ovom radu možete pročitati ovdje!