Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini tijekom svoje duge povijesti bilo je usko povezano s djelovanjem Franjevačkog reda, koji je početkom XIII. stoljeća utemeljio sv. Franjo iz Asiza. Samostan u Jajcu osnovan je 1885. god. Franjevci su međutim u tom gradu nazočni još iz vremena bosanske samostalnosti, premda se točno ne zna kad su tu prvi put podigli samostan. Pouzdano se zna da u 15. stoljeću imaju samostansku crkvu sv. Marije, koja je kao romanička građevina u gotičkom stilu. Zidovi su bili oslikani, a jedna sačuvana kompozicija (“Mrtvački ples”) tema je karakteristična za franjevačke srednjovjekovne crkve.

Godine 1460.-1463. uz crkvu se gradi toranj sv. Luke, koji je dobio takav naziv jer su se tih godina u crkvi čuvale relikvije tog sveca. Kad je konačno osvojeno Jajce 1527. godine, Turci su tu crkvu pregradili u džamiju. Od crkve sv. Marije danas su preostale ruševine, dok je toranj sv. Luke potpuno sačuvan. Uza spomenutu crkvu franjevci su imali i crkvu sv. Katarine. Nju je vjerojatno dala sagraditi kraljica Katarina u četvrtom ili petom desetljeću 15. stoljeća. Nakon osmanskog osvajanja Jajca crkva je porušena; isto se dogodilo i s franjevačkim samostanom. Ta je nastamba franjevaca izgorjela 1620., ali je nekoliko godina poslije obnovljena. Gradnja samostana započela je 1877. i potrajat će do 1885. godine; a 1934.-35. samostan je obnovljen prema projektu arh. Karla Paržika (Pařik). Arhitektonski izgled samostana znatno je poboljšan. Ukrasnim kamenim dogradnjama samostan je dobio nove linije, koje ga čine osobito lijepim. U prostorijama samostana nalazi se više vrijednih umjetničkih djela. Od starijih slika na prvom je mjestu “Sv. Obitelj sa Sv. Ivanom Krstiteljem” iz 17. stoljeća od nepoznata italogrčkog majstora. Od suvremenih slikarskih djela najvredniji je niz tema iz Kristova života, što ih je u samostanskoj blagovaonici izradio ak. slikar Mirko Čurić iz Sarajeva. Slike su rađene u frizu što se protežu gornjim dijelom četiriju zidova. Samostanska riznica posjeduje lijep broj predmeta kulturno-povijesnog i umjetničkog značaja. Navlastito to su predmeti praktične crkvene namjene kao što su kaleži, monstrance, crkveno ruho itd.

Jajački samostan napose je bogat antičkim, starokršćanskim i srednjovjekovnim arheološkim spremnicima. Od rimskih spomenika navodimo najvažnije: „Igra Silvana i Nimfi“ (rimsko-dalmatski reljef, Šipovo kod Jajca, 1-1. st.), „Ulomak sarkofaga s predstavom borbe“ (Šipovo, 2-3. st.), „Gorgona Meduza“ (kameni antefiks s nekog nadgrobnog spomenika, Šipovo, 3. st.) itd. U muzeju samostana nalazi se i mala etnografska zbirka. Knjižnica posjeduje djela iz povijesti, filozofije, teologije, književnosti, te bezbroj domaćih i stranih časopisa i listova iz austrougarskog i novijeg doba. U njoj se čuvaju i vrijedni rukopisi, te matične knjige iz prve polovice 18. stoljeća (najstarija Matica krštenih iz 1720. god.). U Domovinskom ratu samostan je posve devastiran, a novi dio znatno oštećen uslijed rušenja samostanske i župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Netragom je nestao veliki dio muzejskih eksponata, umjetnina, knjiga iz samostanske knjižnice i arhiva. U tijeku je obnova starog dijela samostana.