Reportaža: Čudna voda – Pliva i njena jezera
Plivsko jezero, u koja spadaju Veliko i malo jezero, zajedno sa rijekom Plivom i dva manja jezera Veliki i Mali Đol čine jedinstven biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Veliko i Malo Plivsko jezero je smješteno u dolini Plive, između Jajca i opštine Jezero, dok se Veliki i Mali Đol nalaze između opština Jezero i Šipovo. Veliko Plivsko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 m. Dugo je oko 3,3 km, s prosječnom širinom od oko 400, a maksimalnom od oko 700 m. Najveća dubina jezera je oko 36 m. Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava svoj tok, nizvodno od naselja Jezero, a završava u naselju Zaskoplje. Malo plivsko jezero je površinski manje, dužine je oko 1 km i širine oko 430 metara, a maksimalna dubina jezera je 36 metara.
Anto Brtan, direktor JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, ističe da Veliko i malo Plivsko jezero spadaju među najveća i najljepša jezera ne samo u BiH, nego i u ovom dijelu Evrope.
“Dejtonskim sporazumom Veliko jezero je jednim dijelom i u Republici Srpskoj. Plivska jezera predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i turističkih kapaciteta u Jajcu. Osim vodopada, najveći broj turista dolazi upravo na Plivsko jezero zbog ambijenta, ali i prirodnog okruženja”, kaže nam jedan od čelnih ljudi zaduženih za turizam u ovom gradu.
Drago Zlatko Kučera je već godinama u penziji, a odrastao je uz Plivu i njena jezera. Trenutno je jedan od najstarijih ribolovaca u Jajcu i sa posebnom ljubavlju govori o ovim jezerima.
“Oba Plivska jezera su riječna jezera, prirodna jezera, na kojima je golim okom vidljiva bistroća te vode. Ta voda je pitka, čak i ovdje, a ona napaja i tvornicu vode u Jajcu. Malo ko ima takvo blago da se može time pohvaliti”, kaže Kučera.
Plivska jezera su najveća prirodna jezera u Bosni i Hercegovini. Oba Plivska jezera imaju veliki značaj za razvoj sporta, rekreacije, sportskog ribolova, turizma i uzgoj ribe. Veliko Plivsko jezero, zbog specifične gustoće vode, idealno je za vožnje kajaka i kanua, te kajakaška takmičenja. Davne 1963.godine na Velikom Plivskom jezeru održano je sedmo Evropsko i vanredno Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu na mirnim vodama.
Mumin Kenjalić, iz Rafting kluba “Jajce”, na Plivu dolazi od daleke 1962. godine i kaže da svoje dobro zdravlje i kondiciju može da zahvali ponajviše životu uz Plivu i njena jezera.
“Svjetski eksperti su zaključili da je Veliko Plivsko jezero jedno od najboljih voda za održavanje takmičenja na mirnim vodama, poput kajaka i veslanja. Tako je još 1963.godine na ovom jezeru održano vanredno Svjetsko prvenstvo i Evropsko prvenstvo na mirnim vodama. Jedan čuveni Ljubek se za svojih pet Olimpijada uvijek po mjesec dana priprema upravo na Velikom plivskom jezeru”, ponosno ističe Kenjalić.
Anto Brtan, iz JU “Agencija za kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, naglašava da je “čistoća vode, na prvom mjestu, nešto što karakteriše Plivsko jezero”.
“Bogat biljni i životinjski svijet je izuzetan na ovim jezerima. Ribari iz cijele BiH redovno dolaze na jezero i kažu da je to za ribare jedna posebna destinacija”.
Oba Plivska jezera imaju prosječnu godišnju temperaturu površinskog sloja vode od 17°C a u dubljim slojevima je oko 5°C niža, što posebni pogoduje uzgoju ribljeg fonda. Zbog toga su Plivska jezera posebno važna destinacija za ribolovce.
“Jednostavno Jajce ima sreću da mu je priroda podarila sve ove prirodne ljepote, dvije rijeke, sedam jezera, dvadeset i jednu vrstu ribe. Mislim da smo i moralno i zakonski obavezni da to čuvamo i za sebe i za buduće generacije”, opominje Drago Zlatko Kučera, kao neko ko je na Plivi već mnogo decenija.
Sa njim se slaže i kolega iz Sportsko-ribolovnog udruženja „Zlatovčica“ Jajce, Mario Rajić koji ističe da je ljubav prema Plivskim jezerima “ljubav od malih nogu”.
“Neizbrisiva je to ljubav. Poslije rata sam izbjegao u Hrvatsku u Zagreb. Pecao sam tamo na Savici, a zamišljao Jajce i Plivska jezera. To je jedino što me je vratilo ovamo, ova jezera. Svaki slobodan trenutak ja sam ovamo gore, na jezeru”, emotivan je Rajić kada govori o jezerima.
Plivska jezara spadaju u salmonidne vode i to je nešto na št su Jajčani posebno ponosni, ističe Drago Zlatko Kučera.
“Ovo je bila čista salmonidna voda. Lipljen, pastrmka i zlatovčica su ribe koje se ističu. Ovo jezero ima status salmonidnog jezera i mi smo ponosni na to što imamo sedam vrsta salmonidnih riba, ali su etiološki različite”.
Sa njim se slaže i Bego Zolić koji naglašava da se jedino u Velikom jezeru nikada nije ulovio som.
“U Malom jezeru ima soma, štuke, amura, šarana, sunčanice, grgeča, bjelice, jošavke, a na Velikom jezeru ima i štuke, pastrmke, lipljena, linjaka. Jedino smuđa nemamo ni u jednom od dva jezera”, kaže Zolić.
U Velikom plivskom jezeru prisutna je i jedna endemska vrsta ribe – zlatovčica. Zlatovčica je inače stanovnik morskih voda ali u vremenu mrijesta ona migrira u slatke vode. Na Balkanskom poluostrvu ipak, u dva jezera – Velikom Plivskom jezeru i Bohinjskom jezeru postoji je slatkovodna forma ove ribe koja je nemigraciona. Zlatovčica jezerka je tipični predstavnik hladnih i čistih, ali i kiseonikom bogatih voda.
“Mi smo u jezeru imali jezersku zlatovčicu, vrstu ribe, a vjerovatno je imamo i sada ali je niko dugo nije ulovio. To je riba velikih dubina koja se hrani florom dna i dugo godina je bila specifičnost Plivskog jezera. Vrlo je teško uloviti, a to je i endemska vrsta ribe. Po toj ribi mi smo nazvali naše ribolovno društvo”, ističe Kučera kao najiskusniji jajački ribar.
Nedaleko od Velikog Plivskog jezera, uzvodno od Plive, između opština Jezero i Šipovo smještena su dva jezerska bisera – Veliki i mali Đol. Iako su daleko manja od Plivskih jezera, ova dva jezera koja se takođe napajaju rijekom Plivom, izuzetno su bogata florom i faunom. Milan Kutanjac je rođen u Jezeru, a i njegovi preci vode porijeklo sa podrušja opštine Jezero.
“U dolini rijeke Plive, neposredno uz desnu obalu, se nalaze Veliki i Mali Đol koji zajedno sa Plivom čine jedan hidrološki sistem. Udaljeni su svega 300 metara jedan od drugog. Veliki Đol je površine dva hektara, dok je Malog Đola pola hektara. Veliki Đol karakteriše voda koja je dokazano ljekovita, bogata je sumporom i jodom”, ističe Kutanjac.
Milan je prepoznao turistički potencijal jezera Đol i pokrenuo turistički kompleks uz samo jezero, koje u posljednje vrijeme bilježi sve više posjeta. Veliki i mali Đol su smješteni u selu Čerkazovići, a posebno su zanimljivi ribolovcima.
“Jezero je smješteno skoro kraj guste šume, tako da je životinski svijet itekako prisutan. Jezero je izuzetno bogato ribom, i to pastrmkom, štukom, linjakom, šaranom, bjelicom i mnoge druge. Imamo i dosta ribolovaca koji dolaze bukvualno iz cijelog svijeta da love kod nas”, naglašava Kutanjac.
Veliki problem Plivskim jezerima predstavlja ljudska nebriga u vidu divlje gradnje na obalama jezera.
Anto Brtan, iz “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ nezadovoljan je odnosom poedinih stanovnika obala Velikog Plivskog jezera.
“Cijelo to područje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH i samim tim podliježe posebnim mjerama što se tiče gradnje. Međutim uprkos tome, ako prošetamo sa jedne i druge strane jezera vidimo da ima bespravne gradnje. Mislimo da država treba preduzeti još dosta toga da se to spriječi. Prije rata je to bilo nezamislivo, čak i za najviše partijske funkcionere. Očito je da su se te neke mjere devalvirale ali moraće se tome stati u kraj”, ogorčen je Brtan.
Sa njim se slaže i iskusni rafter Mumin Kenjalić.
“U zadnje vrijeme je oko Plivskog jezera pošast živa. Ljudi su pokupovali placeve oko jezera i niko nikog ne pita. Inspekcija kao pravi neke prijave, ali ti se ljudi ne obaziru, oni su maltene privatizovali samu obalu Plivskog jezera, a ne može je niko privatizovati u tom smislu”.
Mario Rajić, kao predsjednik Sportsko-ribolovnog udruženja, naglašava da je sama obala Plivskog jezera ozbiljno narušena.
“Narušena je obala Plivskog jezera i to ozbijlno u posljednje vrijeme, pogotovo desna strana gledajući nizvodno. To je nelegalna gradnja jer postoji crvena linija, a mi smo kao NVO pisale opštinskim organima. Krade se obala, prave se podzide. Ja sam više sebi neprijatelja stvorio kao predsjednik ribolovačkog udruženja, nego kroz 35 godina rada u policiji”, upozorava Rajić na velike probleme u divljoj gradnji na obalama jezera.
Dodatni problem, simptomatičan za rijeke i jezera u BiH, su i fekalne vode i nedostatak prečišćivača na Plivskim jezerima i rijeci Plivi.
Drago Zlatko Kučera kaže da se sva fekalna voda iz Jajca i okolnih mjesta slijeva u Plivu i njena jezera, što je velika šteta.
“Sad u oba Plivska jezera imamo algu, kako su je nazvali iz Instituta iz Mostara, alga ubica koja uništava sve, i floru i faunu. A ona je isključivo endem zagađenih voda. Mi imamo bistroću vode ali kad bismo sad uradili analizu njenog sastava, vi bi ste se prenerazili od rezultata koliko je tu teških metala i svega ostalog”, tvrdi Kučera.
Mumin Kenjalić je kao član Rafting klub “Jajce” prišao, kako kaže, skoro sve rijeke u BiH svojim čamcem.
“Ali gdje god pogledate tu su kanalizacione cijevi koje vode u naše rijeke. Kanalizacije su kod nas u BiH, maltene svugdje, svedene u naše rijeke i jezera. Mislim da je prvi zadatak naše države da se riješi prečišćavanje otpadnih voda”, upozorava Kenjalić-
Zbog izuzetne prirodne i istorijske vrijednosti Plivska jezera sa kompleksom mlinova, popularnih „mlinčića“ koji se nalaze između Velikog i Malog jezera proglašen je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Stanovnici koji su rođeni u okolini Plive ponosni su na svoju rijeku i njena jezera.
Mario Rajić, je preko 40 godina profesionalni ribolovac. U Jajce se vratio iz Zagreba jer, po sopstvenom priznanju, ne može bez Plivskih jezera.
“Svaki slobodan trenutak ja sam na Plivskom jezeru. Nekad ne pokosim oko kuće, koliko sam često na jezeru. Čudna je to voda. Neobjašnjiva”.
(www.gerila.info)
