Zgrada željezničke stanice Šipad u Jajcu nalazi se na desnoj obali rijeke Plive.  U odnosu na Stari grad zgrada se nalazi oko 500 m istočno. Predstavlja jedini objekt u ovom dijelu grada koji je izgrađen u vrijeme austrougarske uprave. 

Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u promet krajem prosinca 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosijeka od Banje Luke do Dobrljina, u dužini od 87 km. Izgrađena je kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Otomanskog carstva, trebala povezati Carigrad i Beč. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina je došla pod vlast Austro-Ugarske Monarhije. Austro-Ugarska već iste godine započinje intenzivnu gradnju željezničkih pruga u Bosni i Hercegovini kako bi osigurala snabdijevanje vojnih trupa, a kasnije vršila eksploataciju bosanskog rudnog i šumskog bogatstva. Iz Rumunije su prebačene lokomotive i vagoni za uzani kolosijek, što je odredilo karakter bosanskohercegovačkih pruga. To su bile pruge uzanog kolosijeka širine 76 cm koje su egzistirale u Bosni i Hercegovini 100 godina, ukinute su 1978. godine. Ovim prugama Bosna i Hercegovina bila je povezana s glavnim željezničkim prugama u Monarhiji. Jajce dobiva prvu uskotračnu prugu do Lašve 01.05.1895. godine koja je bila u vlasništvu Državne bosanskohercegovačke željeznice. Izgradnja šumskih željeznica u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave povezana je s eksploatacijom bosanskih šuma i razvitkom drvne industrije. U početku se nije moglo pristupiti eksploataciji šuma u većim razmjerama zbog nedostatka potrebnih komunikacija. Da bi se to postiglo, bile su potrebne velike investicije za postrojenja, te za preradu drveta i izgradnju šumskih komunikacija, odnosno šumskih željezničkih kolosijeka. Najveće su bile pruge bečkog industrijalca Otta Steinbeissa u zapadnoj Bosni, koje će od 1919. godine prijeći u vlasništvo Šipada. Jedna od Steinbeissovih pruga bila je i uskotračna pruga Srnetica – Jajce koja je puštena u promet 10.01.1916. godine. Dužina pruge od Srnetice do Jajca iznosila je 107 km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – Šipovo – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – Potoci – Srnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke postaje poznata pod nazivom Šipad . Izgradnjom ove zgrade Jajce dobiva dvije zasebne željezničke postaje.

 

Zgrada željezničke postaje Šipad u Jajcu građena je od tradicionalnih materijala. Zidovi podruma zgrade su zidani od rezanog obrađenog kamena, odnosno sedre u krečnom malteru. U podrumu se nalaze ostave, kao i ostave za ogrjev. Objekt je poprečno s dva drvena zida podijeljen na tri prostorne cjeline. Na osnovu sačuvanih ostataka, može se pretpostaviti da su se na svakoj etaži nalazile po dvije stambene jedinice koje su imale zajedničko kupatilo. Unutarnji pregradni zidovi su izrađeni od opeke debljine 20 cm. Međukatna konstrukcija je izrađena od drvenih greda preko kojih je postavljen drveni pod, dok je krovna konstrukcija  pokrivena  crijepa

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 5. ožujka 2015. godine, donijelo je ODLUKU kojom se: „Povijesni spomenik Zgrada željezničke postaje Šipad (zgrada bivše željezničke stanice Steinbeiss) u Jajcu proglašava  nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.“